Na šumi bazirane djelatnosti su izuzetno važne za Europsku uniju jer šumski ekosustavi pružaju brojne prednosti i dobrobit za europsko društvo u cjelini. Prvi proizvod koji se od davnina ističe u šumi je upravo drvo kao građevinski materijal, odnosno ekološko gorivo koje dolazi iz slabije kvalitetnih trupaca. Osim toga, šume igraju ključnu ulogu u pročišćavanju zraka i vode te sprječavanju nastanke erozije tla ili pojave bujica i poplava. To su njihove tzv. općekorisne ili ekološke funkcije, jer su šume dom divljim životinjama, a u novije vrijeme postaju važno mjesto za rekreaciju i opuštanje. Iz tih navedenih razloga, EU drži šume vrlo visoko u budućim politikama i održivim prioritetima potrebe za poboljšanjima njihovog upravljanja, a temeljem održivih politika iz Green Deal-a.
Šume se zajedno s oceanima najveći svjetski ponori štetnog ugljika, stoga ih stručnjaci kao i EU stratezi označavaju kao „prirodne pružatelje usluge“ i zahvaljujući njima unutar EU 3,6 milijuna ljudi ima posao. Međutim, kroz 10 godina, između 2011. i 2021. ukupna zaposlenost unutar EU-u je porasla za čak 5,9 %, dok je zaposlenost u sektoru šumarstva i povezanih industrija neznatno smanjena za -0,4%.
Sektorska djelatnost koja najviše zapošljavala u ovoj branši je proizvodnja namještaja, koja je bilježila ukupno 1,1 mil. zaposlenih i 174 tisuće samozaposlenih. Drugi najveći poslodavac je prerada drva i proizvodnja proizvoda od drva s 1,0 mil. zaposlenih i još 153 tisuće samozaposlenih. Na trećem je mjestu proizvodnja papira i proizvoda od papira sa 615 tisuća zaposlenih te 15 tisuća samozaposlenih. U poslovima primarnog šumarstva, odnosno u sječi i drugim šumarskim djelatnostima je evidentirano 450 tisuća zaposlenih i 95 tisuća samozaposlenih.