Jučerašnji online sastanak drvne industrije okupio je više od 25 sudionika, uglavnom iz Hrvatske, ali i iz drugih zemalja JIE. Problemi su zajednički i ogledaju se u smanjenju narudžbi, iako navedeno također oscilira ovisno o veličini tvrtke i tržišnoj niši.
Primjerice, u Hrvatskoj za sada proizvođači namještaja imaju puno stabilnije poslovanje od primarne prerade, dok se u Srbiji namještajci koji rade za EU tržište suočavaju s otkazivanjem poslova, a bolje rade oni koji prodaju namještaj prema Rusiji i istočnim zemljama. Treba spomenuti kako je većina tvrtki pribjegla nekoj vrsti redukcije zaposlenosti, ili koristeći godišnje odmore ili kroz nove smjene i turnuse, no indikativno je kako su neke renomirane tvrtke u regiji ipak obustavile proizvodnju. Isporuke sirovine se od strane šumarskih tvrtki uglavnom odvijaju u normalnim okvirima.
Najveći problem je u ukupnoj razini poslovne neizvjesnosti koja traži hitne financijske mjere usmjerene prema dugoročnom kreditiranju proizvodnje jer se za sada ne može predvidjeti trajanje krize. Većina dionika se za sada slaže u ocjeni kako će se posljedice ekonomske krize vrlo vjerojatno protezati na period od najmanje dvije do tri godine.
Naglasci iz diskusije:
VELIKI DRVOPRERAĐIVAČI
Miladin Marković, DI Klana, Klana: Naša tvrtka radi smanjeno te smo proporcionalno smanjili i završne faze u proizvodnji, odnosno lakiranje i montažu. Italija nam je i dalje najproblematičnije tržište, dok na ostalim tržištima bolje poslujemo, no uglavnom s većim kupcima koji nisu za sada otkazivali prethodne narudžbe. Dio radnika djelomično koristi stare godišnje odmore. Neki naši kupci su tražili dodatne odgode plaćanja, iako je dosadašnja realizacija poslovanja u odnosu na 2019. godinu pala za -35%. Problem nam je likvidnost, stoga svi mi intenzivno tražimo povoljne kredite kod banaka, kako bismo nastavili poslovanje. Apeliram na sektor kako u tome trebamo zajednički djelovati, sada nam treba sektorsko jedinstvo.
Zdravko Jelčić, SpinValis, Požega: Otpreme trenutno smanjujemo za samo 10% jer strani kupci iz Njemačke, Austrije, Belgije i Nizozemske nisu značajnije otkazivali narudžbe. Čak kod nekih proizvoda bilježimo veće narudžbe i ugovore u odnosu na prošlu godinu. Optimistični smo što se tiče trenutnih prilika u proizvodnji, ali i zabrinuti smo za razdoblje 3. i 4. kvartala gdje nema naznaka za narudžbe i tu činjenicu vidimo kako jako problematičnu. Upozoravam kolege kako postoje loše ekonomske prognoze, stoga nemojmo imati iluzije kako će ova kriza biti blaga ili površna. Procjenjujemo kako će troškovi proizvodnje i poslovanja također znatno porasti, dok će istovremeno padati cijene gotovih proizvoda, posebice trajnih dobara čija će prodaja biti vjerojatno smanjena. Fokus nam mora biti na dugoročnim kreditima! To nam je sada zajednički i središnji interes. Želim dodati informaciju kako Svjetska banka po nalogu Vlade RH intenzivno radi na izradi strategije drvne industrije i nedavno sam razgovarao s njihovim predstavnicima oko pitanja raspodjele sirovine i drugih strateških pozicija. Smatram kako je potrebno sudjelovati i opservirati taj proces.
Branko Jurković, Finvestcorp, Gerovo: Finvest uspijeva održati uobičajenu proizvodnju, nismo smanjivali obim poslova, ali smo do sredine ožujka imali problema u prodaji peleta koja sada ipak ide normalno. Prerađujemo jelovinu te izvozimo na Bliski istok te u sjevernu Afriku. Ipak, treba istaknuti kako smo u 1. i 2. mjesecu imali pad prodaje od čak 50%, no potom se prodaja popravila i trenutno nemamo problema sa narudžbama, odnosno popunjeni smo do sredine lipnja. Sada se pojavila prodaja na domaćem tržištu kojeg smo ranije zanemarivali. Imali smo i još uvijek imamo problema vezanih za tržište peleta, stoga smo posljedično iz tri smjene prošli u samo jednu. Kao i ostali suočavamo se s zahtjevima za korekcijom cijena, te usporenosti otpremanja robe zbog kontejnerskog prijevoza. Najveći problem nam je loša kvaliteta trupaca jer još uvijek se kod nas u Gorskom kotaru doprema stara roba četinjača koja je stradala u vjetrolomu.
Elvio Florian, Florian Group, Lipovljani-Novoselec-Čazma: Talijansko tržište se djelomično pokrenulo u proteklom tjednu, radimo smanjenim kapacitetom te većinom za skladište jer nema narudžbi. Nedostaju nam nove, svježe narudžbe i pouzdani kupci. Proizvodnja u Hrvatskoj postaje preskupa jer nije moguće dobiti primjerene dimenzija trupaca u ulazu, stoga ovaj naš hrvatski model prerade drva postaje preskup na svjetskom tržištu, jer imamo previše otpada i prisiljeni smo prerađivati robu za koju nema potražnje. Naši glavni konkurenti u tvrdom drvu, poput Abalona ili Pollmeiera su u ogromnoj prednosti u odnosu na nas. Moramo znati da već sada postoji hiperprodukcija robe, a nova tržišta se ne otvaraju, tek se nešto polako pokreće Kina. Istovremeno, u SAD-u je oko 60% pilana zatvorilo ili prepolovilo proizvodnju. Sve to utječe na aktivne kupce koji traže odgode plaćanja. Također, osim s virusom, sektor je imao problem i s toplom zimom, što je destabiliziralo prodaju peleta i drvnih goriva.
Dr.sc. Josip Faletar, Spačva, Vinkovci: Nažalost, nemamo neke svježe novosti oko dobivanja sredstava za likvidnost. Sa sredstvima za plaće i podrškom zaposlenosti se jako brzo reagiralo, no sada nam je presudna pravovremena informacija o kreditiranju likvidnosti. Tvrtke moraju na vrijeme pronaći neke druge alternativne izvore za likvidnost jer moramo biti na čistom oko toga na što se možemo osloniti. Iz dana u dan se nešto događa s kupcima i tržištima, ali generalno očekujemo kako ćemo u 4. mjesecu zabilježiti pad prodaje od 50% u odnosu na prošlu godinu.
SREDNJI DRVOPRERAĐIVAČI
Ivić Pašalić, Mundus Viridis, Gradec: Poslovanje se polako normalizira, isporuke prema Njemačkoj i Kini idu normalno, talijansko tržište se također pokreće, a jedino tržište koje nam još uvijek stoji jest Egipat. Period ožujak – travanj ove godine je u prihodima za 30-35% manji od istog razdoblja prošle godine. Svi smo zdravi i za sada to nam je najvažnije. U stalnoj sam komunikaciji s drugim kolegama i otprilike se suočavamo sa sličnim problemima. Neosporno je kako se svi zajedno, kao sektor, moramo boriti za povoljne kredite i drugo što nam država može pružiti, iako je s plaćama Vlada napravila veliku stvar. Svatko će sada morati pronaći svoja rješenja, država je dala što može i sada je sve na tvrtkama, iako je neizvjesnost sada glavna riječ.
Silvio Gotić, Kircek, Ljubešćica: Ožujak je za našu tvrtku bio relativno u redu, ali u travnju očekujemo pad prihoda od oko 30% te se planiramo prijaviti za mjere pomoći Vlade koje nismo do sada koristili. Zapravo, zabrinjava nas razvoj događaja u svibnju i lipnju. Još uvijek nismo zabilježili veće otkazivanje narudžbi, no sada nam je dio njih terminski prolongiran te uočavamo sve manji broj novopristiglih narudžbi. Otpreme za sada idu redovito, a trenutno je aktualan trend redovitih narudžbi od strane većih kupaca, dok se manji kupci ne javljaju i ne naručuju. Želio bih skrenuti pozornost struke na pojavu dampinških cijena na tržištu, čak za 25-30% su sada povoljniji Poljaci u Skandinaviji, stoga smo bili prisiljeni prilagoditi cijene za nekih 10%. Nastavi li se ovakva situacija u sektoru će se pojaviti problem povrata financijskih obaveza po osnovi starih kredita i o tome treba žurno usuglasiti zajedničko stajalište unutar sektora.
Renata Ratković, Stolarija i pilana Ratković, Varaždinske Toplice: Egipat je naše glavno tržište te smo još krajem prošle godine uočili naznake o određenim promjenama. Sada treba reći kako su se cijene za dobavljače smanjile u rasponu od 20-30%. U međuvremenu smo na tjedan dana poslali zaposlenike na godišnji odmor, ali budući da imamo obveze preuzimanja sirovine od Hrvatskih šuma i da moramo ispuniti naše obaveze po osnovi sirovinskih kvota, sada radimo normalno. Doprema trupaca od strane Hrvatskih šuma ide redovito, ali su količine donekle smanjene.
Franjo Mihelčić, Lokve, Lokve: Proizvodnja je usporena i prema tržištima Italije roba prolazi otežano. Problema ima i na drugim tržištima, iako znatno manje nego u Italiji. Problemi postoje i oko dopreme repromaterijala i rezervnih dijelova te kretanja robe, a komunikacija ide prema online modelu. Što se tiče sirovine, za sada je opskrba u Gorskom kotaru normalna.
Filip Kolar, FI MA, Nova Gradiška: Situacija je krizna, jako slična kao i kod ostalih tvornica. Do sada je naš najveći problem bio prijevoz, no suočavamo se i s ograničenjima oko nedostatka radne snage; inozemni kupci su bili zatvoreni sve do prije tjedan dana. Postoje razlike u nekim tržištima, u Nizozemskoj nemamo nikakvih većih problema, a i Belgija se polako normalizira. Zabrinjava nas veliki pad prihoda od -50% u odnosu na isto razdoblje lani. Svi smo unutar tvrtke jako angažirani na pronalasku odgovarajućih rješenja i mišljenja smo kako doslovno treba preživjeti još mjesec dana i da će se tada puno jasnije znati kakva nam je budućnost.
Dario Bogdanović, Pana-parket, Turopolje: Nismo zabilježili veće promjene u odnosu na prošlotjedni webinar. Ne očekujemo veće probleme u travnju i svibnju, ali će drugi dio godine biti vrlo izazovan. Trenutno su nam najveći izazovi tekuća likvidnost i financiranje poslovanja što uključuje i komercijalne kredite. Od Vlade i banaka očekujem odgodu plaćanja kredita te moratorije. Smatram kako će Hrvatska biti pod većim utjecajem krize od ostalih zemalja EU-a.
Zoran Zindović, Petro-Kamen, Solin: Imamo pritisak na cijene jer radimo građevinski program jelovine u izvozu. Suočeni smo s padom prometa u Egiptu i na tržištima sjeverne Afrike. Pratimo tržište i zabrinjavaju nas implikacije krize na stanje u sektoru u narednih 1-2 godine, a banke će biti primorane ići na moratorije, mišljenja smo na minimalno 2 godine; pad cijena je očit; cijene su i dalje visoke u BiH.
Ante Ivišić, Exportdrvo – Mediamax, Zagreb: U stalnom smo kontaktu s tvrtkama u Lombardiji koja je jako pogođena i tamo trebamo preuzeti neke strojeve. Većina naših poslovnih partnera je izgubila neke starije članove obitelji. Smatram kako će posljedice krize biti katastrofalne, posebno u turizmu. Cijena nafte će utjecati i na budućnost kogeneracija. Investicije su usporene i svi odlažu nabavu tehnologije za vremena nakon korona krize.
ZNANSTVENO OBRAZOVNE INSTITUCIJE
Gordana Zvjerković, Agencija za strukovno obrazovanje, Zagreb: Opće je poznato kako se sada u vremenu krize provodi nastava. To je nama velik problem jer bez praktičnog rada nema stjecanja novih tehničkih znanja. Reći ću kako bez praktične nastave nema niti napretka u obrazovanju. Iskoristit ću priliku za najavu izrade standarda zanimanja, što sada završava naša Agencija. Situacija nam onemogućava uključivanje drvoprerađivača u anketiranje, a sektor je još uvijek nedorečen. Imamo dogovore za posjetu tvrtkama, čim se stanje normalizira.
INOZEMNI SUDIONICI
prof. dr. Branko Glavonjić, Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu (Srbija): Situacija u Srbiji je vrlo slična- veliki proizvođači rade, dok male pilane imaju većih problema jer je sa stopiranjem kineskog tržišta stao i njihov promet piljenom građom. Imamo i problema s dinamikom i organizacijom transporta. Kina ponovno oživljava te poluproizvodi idu za sada, ali je potrebno raditi na oživljavanju transporta. Najveći problem zapadnoeuropskih zemalja jest namještaj. Oni koji voze namještaj u Rusiju i istočne zemlje nemaju toliko problema i prekida u isporukama kao ni problema s plaćanjima. Tržište peleta je u prošloj godini bilo jako intenzivno te smo dosegli proizvodnju od gotovo 400.000 tona. Od toga je 23% otišlo u izvoz dok je ostatak ostao kod kuće jer su bolnice i drugi javni objekti supstituirale fosilna goriva sa sječkom i peletom, a tome je pomogao i PDV na pelete koji iznosi 10%. Sve to je bio poticaj za lokalnu potrošnju, međutim sada su tvornice peleta prisiljene snižavati cijene na nekih 170 EUR/t, a za izvozne isporuke cijena je i niža. Nastava na fakultetima se također izvodi u online obliku.
Viktor Radić, Polytechnik (Austrija/Srbija): Naše poslovanje je u ovom dijelu Europe znatno otežano, zbog nemogućnosti dolaska montažera na lice mjesta, i zbog otežanog kretanja tehničkog osoblja, posebno u Srbiji. Zbog navedenog nam kasni puštanje u pogon neke ranije ugovorene opreme. Neki već dogovoreni poslovi nam također mogu doći u pitanje.
dr.sc. Esad Bajramović, Tehnički fakultet Univerziteta u Bihaću (Bosna i Hercegovina): U našoj državi prevladava vrlo slično stanje, a nastava se odvija u online formi. Najveći problem drvne industrije je transport robe, budući da je granični prijelaz Izačić zatvoren te se sada izvoz roba iz zapadnog dijela države usmjerava prema Gradišci. Šumarstvo radi prema planu, neke tvrtke su čak uvele drugu smjenu. Proizvodnja i prodaja peleta su u krizi, stoga se povećavaju zalihe na skladištima. Oformljen je odbor za podršku gospodarstvu unutar Privredne komore USK te će se 5 mil. EUR rasporediti kao pomoć tvrtkama. Kao sveučilišni profesor skrećem pozornost na potrebu primjene međunarodnih standarda za kvalitetu poslovanja, a koje smo do sada zanemarivali: 1. Upravljanje rizicima 2. Društvena odgovornost 3. Kontinuitet poboljšanja. Korona-kriza nam zapravo nudi priliku za poboljšanje našeg poslovanje i postizanje bolje kvalitete u našem radu.
Dušan Jović, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Beograd (Srbija): Pokazalo se koliko je čitav sektor ranjiv. Predlagali smo još u 12. mjesecu da se kroz krizni menadžment na vrijeme počne s pripremama kako bi se spriječilo veće posljedice krize, no to se nije uvažilo. Mi kao sektor smo već puno puta pokazali da smo žilavi, ali i ranjivi istovremeno. Moramo sada jedinstveno djelovati, kako bi se ubuduće smanjila šteta.
Zaključak:
Potrebno je razdvojiti institucionalnu podršku od aktivnosti tvrtki i udruženja u krizi.
– Dosad usvojene mjere u Hrvatskoj se ocjenjuju vrlo pozitivno, posebno podrška tvrtkama za zadržavanje zaposlenosti.
– Za sada i dalje nema odgovora od strane Ministarstva poljoprivrede vezano za mjere usmjerene na likvidnost i odobravanje kredita za likvidnost poduzećima pogođenim utjecajem Covida-19. Stoga se apelira na sve nadležne institucije da se ubrza donošenje mjera za dugoročno financiranje prerađivačke industrije, posebice preko HBOR-a. Za operativnu realizaciju podrške bilo je zaduženo Ministarstvo poljoprivrede, sukladno resornoj nadležnosti za šumarstvo i preradu drva i njima su upućeni zahtjevi od strane tvrtki. Sudjelujući u online raspravi predstavnici Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri HGK istaknuli su kako će se nastaviti provedba dosadašnjih aktivnosti prema nadležnim institucijama, a u cilju čim bržeg aktiviranja navedene mjere za rješavanje likvidnosti.
– Potrebno je omogućiti aktivno sudjelovanje i doprinos sektorskih tvrtki u anketiranju Agencije za strukovno obrazovanje.
– Predviđanja vezana za krizu uzrokovanu virusom nisu previše optimistična jer službene procjene MMF-a predviđaju ozbiljan pad BDP-a. Vlasnici i uprave drvoprerađivačkih poduzeća smatraju kako će posljedice aktualne krize biti drastičnije i dalekosežnije nego tijekom krize iz 2008. godine.
– Svi predstavnici na šumi baziranog sektora su pozvani na daljnji zajednički angažman i koordinirano djelovanje, ali se istovremeno sugerira proaktivni individualan stav prema tržištu, jer svaka tvrtka treba pronađi odgovarajuću formu za prevladavanje posljedica krize.
Sljedeći Webinar:
Održat će se u srijedu 29. travnja s početkom u 09.00 sati, a svi zainteresirani trebaju se registrirati na online platformi ZOOM.US
Link za sastanak je: https://zoom.us/j/92709068156?pwd=M09CcjR6TExRQ1U4QXFDa0FENERwdz09
Meeting ID: 927 0906 8156
Password: 849710