Nakon tri dana završeno je peto izdanje Adriatic Wood Days konferencije u Dubrovniku. 160 sudionika iz Hrvatske, regije i inozemstva sudjelovalo je u bogatom programu u kongresnom centru hotela Sheraton. Konferencija je započela u nedjelju (1.12.) studijskom posjetom mediteranskim šumama u Konavlima, a nastavilo se u ponedjeljak i utorak (2.-3.12.) razmjenom iskustva, znanja i sektorskih inovacija kroz raznolike panel rasprave, prezentacije, radionice i diskusije.
Sudionici su raspravili brojne aktualne sektorske teme kao što su upravljanje mediteranskim šumama, trendovi na tržištu drva i biomase, jačanje sektorskih kapaciteta i vidljivost na globalnoj razini, aktualni natječaji i EU projekti, uloga klastera i mnoge druge.
Osim predstavnika sektora iz Hrvatske i regije, skupu je nazočilo i 30-ak predstavnika europske asocijacije za bioenergiju Bioenergy Europe i EPC-a (European Pellet Council) te isto toliko predstavnika europske ROSEWOOD mreže.
Bioenergija i budućnost
Iako je bioenergija sve popularnije rješenje, sektorski dionici imaju još puno posla oko tržišnog pozicioniranja i popularizacije korištenja drva kao energenta. Dobra vijest nedavno je stigla iz Europske investicijske banke koja je najavila obustavu financiranja projekata vezanih uz fosilna goriva od kraja 2021. godine, a na sektoru bioenergije je da dokaže kako je upravo drvo rješenje za dekarbonizaciju Europe. Pelet se, za razliku od promjenjivih obnovljivih rješenja, ne oslanja na solarnu energiju ili vjetar pa samim time ne ovisi o vremenskim prilikama. Dobar je pokazatelj i kako se u EU u 2018. godini proizvelo 17. mil. tona peleta što je porast od 10% u odnosu na godinu prije. Situaciju su komentirali i europski čelnici za bioenergiju iz Bioenergy Europe i Europskog vijeća za pelet. Jean-Marc Jossart, generalni tajnik Bioenergy Europe-a, naglasak je stavio na potrebne napore kako bi se energija iz drva prestala portretirati lošom u određenim nevladinim organizacijama, ali i medijima. Zaključak je kako treba aktivno raditi na kampanji popularizacije biomase, ali i koristiti snažne argumente protiv neutemeljenih napada na sektor.
Drvo kao materijal „zelene“ budućnosti
Jedna od tema bila je i gradnja drvom, koja zadnjih godina postaje sve popularnija. S obzirom na to da drvo ima puno manji ugljični otisak od uobičajenih materijala u gradnji kao što su, primjerice, beton i čelik, sve se više projektanata odlučuje upravo za drvo. Višnja Košćak, projekt menadžerica iz austrijskog Holzclustera Steiermark predstavila je nove trendove po pitanju drvne gradnje u Austriji gdje šumarstvo zapošljava čak 300.000 ljudi. Tako Austrijanci iznimno paze na svoje šume, a Košćak je istaknula kako zbog toga „svakih 40 sekundi poraste dovoljno drva za izgradnju jedne kuće.“ Nadalje, predstavila je najviše zgrade izgrađene isključivo od drva, a baš kao i na Zapadu, i Austrijanci se „natječu tko će izgraditi višu zgradu koristeći drvo.“ Istaknula je i kako je u 20 godina udio drva u građevinama porastao s 14% na 24% u 2018. godini. Najveći udio zauzimaju stambene zgrade, ali se najveći porast zapaža u gradnji javnih objekata.
Mediteranske šume i izazovi
Jedan od glavnih razloga zašto je Adriatic Wood Days konferencija smještena upravo u Dubrovniku je osvješćivanje javnosti o neiskorištenim potencijalima mediteranskih šuma. Gospodarenje šumama na specifičnom jadranskom kršu i otocima je tema o kojoj treba govoriti jer je riječ o šumama koje, iako nisu bogate drvnom zalihom, imaju neizmjernu važnost u sprečavanju erozije zemljišta i doprinosu bioraznolikosti cijelom ekosustavu. Mediteranske eko-regije su jedne od najugroženijih na planeti i mnoge od njih su pretrpjele strašnu degradaciju sječom, ispašom, uvozom egzotičnih vrsta, ali i urbanizacijom i ratarstvom, a neumoljiv problem su i požari u ljetnoj sezoni.
Klasteri i regionalni razvoj
U sklopu radne grupe Klasteri i regionalni razvoj (Strategija za dunavsku regiju) pokrenuta je inicijativa za izradu strategije za jačanje uloge klastera u dunavskoj regiji. Bez obzira na dosadašnje rezultate, akteri regionalnog razvoja još uvijek nisu iskoristili puni potencijal klastera u svrhu reindustrijalizacije regija. Strategijom bi se trebalo dati odgovore na izazove koji su zajednički klasterima u ovoj regiji, a tiču se pitanja financiranja te uključivanja klastera u strateška planiranja regionalnog razvoja. Objava strategije je planirana za listopad 2020. na godišnjem forumu Strategije za dunavsku regiju. Dodajmo još i da su sudionici istaknuli nedostatak konzistentnih nacionalnih klasterskih politika te je istaknut interes za umrežavanje na međuregionalnoj i međusektorskoj razini.
