KUPRES 2021: Zaključci 5. međunarodne konferencije o šumarstvu i preradi drva u BiH

KBE Bioenergie

Na Kupresu je u petak, 8.10. završila dvodnevna konferencija „Budućnost šumarstva i prerade drva u BiH – Kupres 2021“. Tradicionalni skup okupio je preko 100 sudionika iz cijele regije, a raspravljalo se o aktualnim temama kao što su tržišna kretanja, cijene drva i drvnih sortimenata, tehnološki razvoj i primjena inovacija u sektoru. Također, raspravljalo se o dugoročnim aspektima jačanja konkurentnosti sektora, o selekciji kvalitetne i obrazovane radne snage, većem korištenju biomase i energije iz drva te o prevenciji šumskih požara. Istaknuti su mnogobrojni primjeri dobrih praksi iz razvijenih zemalja, a najtežim izazovom ovog sektora u BiH ocijenjeno je razminiranje šumskih površina, što predstavlja veliki sigurnosni i gospodarski problem.

Konferencija je od samih početaka 2016. zamišljena kao središnje mjesto artikuliranja aktualnih sektorskih tema u BiH, s ciljem poticanja šumarskog i drvoprerađivačkog sektora jugoistočne Europe prema većem korištenju EU sredstava, primjeni inovacija, unaprjeđenju poslovanja i boljoj valorizaciji drvnih i nedrvnih proizvoda u šumarstvu. Skup je i ove godine okupio predstavnike državnih poduzeća za upravljanje šumama, privatnih šumarskih asocijacija, drvoprerađivača iz područja primarne prerade i proizvodnje furnira te proizvođače namještaja, sindikata, asocijacija i udruženja inženjera i tehničara šumarstva i drvne tehnologije te akademskog i znanstveno-istraživačkog miljea iz BiH, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Austrije.

ZAKLJUČCI:

Za uklanjanje mina u šumama treba mobilizirati europske i regionalne dionike

Šume i šumska zemljišta zauzimaju preko 56 posto površine BiH s velikim udjelom državnog vlasništva. Od ukupnih minski sumnjivih površina u BiH, skoro 2/3 se odnose na šume i šumska zemljišta, a isto znatno ograničava gospodarenje šumama na tim područjima. Iako se odvija kontinuirano, cjelokupan proces razminiranja je vrlo spor –  prije svega jer je riječ o skupom i opasnom pothvatu koji znatno financijski opterećuje poslovanje šumskih poduzeća, a veliki problem predstavljaju minska polja koja nisu uredno dokumentirana ili su nepoznatog rasporeda, sa pojedinačnim minama ili grupama mina na širem području. Prema podacima Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), pretpostavlja se da u BiH još uvijek ima više od 75.000 neeksplodiranih mina i drugih ubojitih eksplozivnih sredstava, mahom na nekadašnjim linijama razgraničenja, što BiH čini vodećom po broju zaostalih mina u Europi. Na području šuma procjenjuje se kako je preostalo razminiranje površine od oko 100.000 hektara, a ovaj proces je usporen budući da se kao prioriteti određuju razminiranja oko naseljenih područja i poljoprivrednih površina.

Bez ulaganja u kadrove nema budućnosti sektora

Na konferenciji je istaknuto i kako je ključno ulagati u ljudske resurse i obrazovanje, bez čega nije moguće razvijati konkurentnu proizvodnju u šumarstvu niti u drvnoj industriji, a već su vrlo česti slučajevi pojave radne snage iz azijskih zemalja. Također, naglašeno je kako treba inzistirati na praktičnoj nastavi u srednjim školama i fakultetima, kako bi se dobila i osposobila kvalitetna radna snaga, koje trenutno kronično nedostaje, prvenstveno zbog iseljavanja mladih prema zapadnim zemljama EU-a. Kvalitetno sektorsko obrazovanje, istaknuto je, temelj je napretka šumarstva i drvne industrije u regiji jugoistočne Europe, a BiH treba brendirati kao mjesto proizvodnje vrhunskih proizvoda više dodane vrijednosti na šumi baziranih industrija.

Novi zakon o šumama u FBIH treba biti okviran 

Na konferenciji je bilo mnogo riječi i dinamičnih rasprava o Prijedlogu zakona o šumama koji se priprema na entitetskoj razini. Aktualnim prijedlogom se nakon više godina želi urediti područje očuvanja i zaštite šume i šumskog zemljišta kojim upravlja Federacija BiH, kantoni (županije) i jedinice lokalne samouprave. Prema prijedlogu, gospodarenje državnim šumama se daje u nadležnost kantonima kroz formiranje tvrtki za gospodarenje šumama, s tim da je ostavljena mogućnost jedinicama lokalne samouprave da pokrenu inicijativu za formiranje novog poduzeća na nivou kantona, što mnogi akteri također ocjenjuju kao presedan i zadiranje u dosadašnje gospodarenje šumama te kao mogućnost da se osnivaju i privatne tvrtke za upravljanje šumama. Primjenom novog zakona lokalnim zajednicama treba biti omogućeno sudjelovanje u donošenju planskih akata na osnovu kojih se gospodari u šumarstvu, a u raspravi je dominirao stav kako ”stanovništvo koje živi u šumi, treba živjeti od iste šume” kako se ne bi dogodilo centraliziranje financijskih sredstva, nego njihovo lokalno korištenje u funkciji ruralnog razvoja. Najviše prijepora odnosi se na prijedlog povećanja naknade za korištenje šuma u vlasništvu države. Većina se regionalnih aktera zalaže za raspolaganje sredstvima iz šumarstva u skladu s potrebama i preferencijama kantona i općina, s prijedlogom da novi zanonski akt bude okvirne prirode, jer neki kantoni već imaju i djeluju po važećim propisima. Spomenut je i prijedlog donošenja posebnog zakona o kršu kojim će se utvrditi područja krša i njegove granice, što sudionici ocjenjuju potrebnim i opravdanim.

Comments are closed.