Cijene drva u srednjoj Europi nastavile su rasti u listopadu, potaknute ne toliko većom potražnjom, već smanjenjem ponude uzrokovane upornom nestašicom trupaca, budući da je dio šumovlasnika odlučio obustaviti sezonske sječe. Prema regionalnim tržišnim podacima, cijene mekog drva stalno su rasle u cijeloj DACH regiji – u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, kao i u Italiji. Najavljena skromnija povećanja cijena mekog drva uglavnom su provedena, odražavajući time faktor ograničene dostupnosti, a ne veliki promet ili entuzijazam s dinamičnog tržišta. Švedski proizvođači su u istom razdoblju navodno prodavali lamele po cijeni od oko 30 EUR po kubnom metru ispod tržišnih cijena, što je izazvalo raspravu o tome tretira li se drvo sve više kao nusproizvod šumarstva, odnosno konjunkture kod proizvodnje trupaca ili postoji neovisno tržište drvnih proizvoda koje je diktirano od strane krajnjih korisnika.
Dok se Europa suočava s nešto višim cijenama, kinesko tržište drva ostaje rezervirano ili čak „samozatajno“. Trgovci trupcima opisuju kineske trendove kroz sintagmu „malo interesa i niske cijene“, a ovogodišnji tipični jesenski porast potražnje, nakon godišnjih odmora u Europi nije se ostvario. Kineski kupci zadržali su uvoz bukovih trupaca gotovo na prošlogodišnjoj razini, smanjujući kupnju trupaca iz Njemačke za oko 10% u prva tri tromjesečja 2025. Sveukupno gledajući, sva tržišta i dobavljače ukupni uvoz bukovih trupaca u Kinu pao je za samo 1% u odnosu na prethodnu godinu na 548.500 kubičnih metara. Međutim, tržište hrastovih trupaca je značajnije oslabilo. Zapravo, kineski uvoz od siječnja do rujna je naglo pao u usporedbi s 2024., uglavnom zbog smanjenih pošiljki prema jednom od ključnih kineskih uvoznika.
Unatoč tim zavrzlamama na kineskom tržištu, njemački izvoz bukovih trupaca pokazao je u ukupnosti značajnu otpornost. Od siječnja do kolovoza ove godine, izvozne pošiljke bukovih trupaca su porasle za 13%, potaknute ne kineskom potražnjom, već rastućim interesom susjednih europskih tržišta, a kao novi veliki kupci percipiraju se uvoznici u Indiju i Vijetnam, koji ulaze među deset najvećih izvoznih destinacija za bukvu iz Njemačke. Ovakvi trendovi tržišnih kretanja naglašavaju promjenjivost na globalnom tržištu drva: Europa se bori s višim cijenama i ograničenom ponudom, dok se ključna azijska uvozna tržišta pomalo hlade, a njihovi ključni uvoznici i dalje taktiziraju i čekaju s većim narudžbama. Kombinacija ograničene europske proizvodnje i sporije kineske potražnje mogla bi redefinirati mnoge trgovinske obrasce i postati obilježje za trendove za nadolazeću 2026. godinu, ostavljajući europske izvoznike i pilane u sve neizvjesnijoj ravnoteži između oskudice trupaca, većih cijena, ali i slabljenja globalnog apetita za europskim drvom.