Već duže vremena postoje određene razlike te djelomično i podjele unutar zemalja EU, kada su u pitanju očekivanja od šuma, odnosno od na šumi baziranih industrija. Švedska i Finska posljednjih mjeseci pozivaju Europsku uniju da revidira svoje ciljeve u vezi sa šumarstvom, upozoravajući kako bi trenutna pravila i smjer nekih politika mogli imati negativne ekonomske posljedice na njihova gospodarstva, odnosno na njihovo šumarstvo i povezane sektore. Naime, kao dio strategije EU-a za postizanje neto nulte emisije do 2050. godine, obje su države u svojim strateškim dokumentima morale povećati količinu ugljikovog dioksida koju će apsorbirati njihove šume.
Dužnosnici, kao i sektorski stručnjaci u Stockholmu i Helsinkiju tvrde kako su EU ciljevi nerealni te kako bi isti mogli ozbiljno ograničiti održive šumarske prakse koje su ključne za budućnost njihovih šumarskih i drvoprerađivačkih industrija. Navedene dvije nordijske države u svome priopćenju navode kako su na putu da ne ispune svoje ciljeve u vezi s korištenjem zemljišta (LULUCF) za razdoblje 2021. – 2025. kao i za period 2026. – 2030., navodeći niz razloga, ali se baziraju na ključnom aspektu sporijeg rasta drveća koji je uzrokovan klimatskim promjenama. Nordijci također navode i objektivne – tržišne parametre, neizvjesnost odnosno sve veću potražnju za drvom povezanu i uzrokovanu ratom u Ukrajini, kao i globalnim gospodarskim trzavicama. „Trenutni okvir EU-a za korištenje šuma je naš veliki problem“, rekao je švedski premijer Ulf Kristersson, ističući kako su predložena EU ograničenja „nerazumna i neopravdana“. Obje vlade pozivaju Bruxelles da zauzme fleksibilniji pristup mjerenju usklađenosti te da ostavi više fleksibilnosti za države članice.
Šumarstvo igra ključnu ulogu u Skandinaviji, odnosno u nordijskim zemljama – u oba gospodarstva su šume presudni gospodarski faktor, jer pokrivaju oko 70% Švedske i Finske, a drvni proizvodi čine više od 10% švedskog izvoza te gotovo 20% finskog izvoza. Sektor zapošljava više od 200.000 ljudi. U zajedničkom pismu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, zemlje su upozorile kako bi smanjenje sječe i forsiranje ekoloških elemenata u gospodarenju šumama oštetilo njihova gospodarstva te narušilo odnose na tržištu rada. Istovremeno, obje države proklamiraju visoke prioritete oko CO2 emisija, odnosno podržavaju cilj smanjenja neto emisija od 90% na razini cijele EU do 2040.. Međutim, mediji su prenijeli ključnu poruku ove mini pobune na razini ekoloških politika, jer Finska i Švedska inzistiraju kako se moraju uravnotežiti ekološki ciljevi EU-a s ekonomskom održivošću i gospodarskim ciljevima svih zemalja članica.