Nedavni boravak američkog predsjednika u Davosu potaknuo je mnogobrojne kritike, posebno kada se Trump otvoreno priključio inicijativi Svjetskog trgovinskog foruma za pokretanje sadnje milijarde stabala. Niz ekologa i šumarskih stručnjaka kritički je komentiralo ranija poznata stajališta Washingtona o klimi i smanjenju stakleničkih plinova ističući kako dolazi vrijeme za intenzivnu i sustavnu obnovu šumske baštine, ali ne i sadnje izdvojenih i izoliranih stabala.
Navode se i slučajevi protokolarne sadnje stabala ispred Bijele kuće u Washingtonu, gdje američki predsjednik Donald J. Trump i prva dama Melania Trump redovito dočekuju važne svjetske lidere. Tako su primjerice sredinom travnja 2018. ugostili francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i s njime zasadili drvo, što je medijski atraktivno, ali koje se poruke odašilju društvu? – pitaju se stručnjaci. Obećanja o sadnji stabala nesumnjivo privlače političare koji se na taj način približavaju osviještenim biračima.
Ekolozi upozoravaju na neuspjele projekte pošumljavanja u Irskoj i Češkoj što je prema provedenim istraživanjima i analizama otuđilo i podijelilo građane. Pogrešna stabla zasađena na pogrešnom mjestu mogu pojačati opasnost od šumskih požara, stoga pošumljavanje ne bi trebalo biti pomodarski trik političara, nego dio državnih strategija za smanjenje emisija ugljičnog dioksida.
Stručnjaci također skreću pozornost na važnost prirodnih šuma te na modu poticanja kultura kratke ophodnje za koje se često mitski tvrdi kako su idealna za borbu protiv klimatskih promjena jer se ističe kako su upravo mlada stabla snažnija i kako ona rastu brže od starih. Zapravo, sveučilišni stručnjaci ističu drugu teoriju po kojoj zrelija stabla brže rastu i vežu na sebe više ugljika.
Uloga europskih šuma treba biti vezana uz očuvanje bioraznolikosti i stvaranje ekosustava koji će ublažiti utjecaj ekstremnih vrućina i pojavu polarnih hladnoća, ističu ekolozi i predstavnici zelenih NGO-a. Rijetka je prilika pronaći uravnotežena stajališta top političara kada je riječ o pošumljavanju, stoga oni i rijetko ističu kako su upravo europske šume zaslužne za čist zrak te zdravu i pitku vodu.