Povodom Dana hrvatskog šumarstva, u utorak je održana panel rasprava o stanju naših šuma u svjetlu klimatskih promjena, koju su u zagrebačkom Novinarskom domu organizirale Hrvatske šume d.o.o. i Hrvatsko šumarsko društvo. Stanje je alarmantno, a ovako zahtjevnu i složenu problematiku vezanu uz zaštitu šuma od bolesti i biljnih štetnika šumarska struka gotovo da ne pamti. Sve češći i sve izraženiji klimatski ekstremi pogoduju invazivnim kukcima i bolestima. Ekstrema će biti sve više, s nepredvidivim posljedicama u odnosu na dosada poznate i zabilježene prirodne poremećaje, jedan je od važnijih zaključaka rasprave na panelu.
Upozoreno je kako velika opasnost prijeti nizinskim šumskim ekosustavima, koji su zbog niza antropogenih čimbenika (hidromelioracija, kanaliziranje i vodotehnički zahvati) izbacili iz ravnoteže osjetljive hidrološke procese te zbog pojave brojnih štetnih invazivnih vrsta. Osim u hrastovim šumama, veliki problem se javlja i u području jelovih, smrekovih te mješovitih šuma bukve i jele, gdje uzajamno djelovanje nepovoljnih klimatskih čimbenika (ledolomi, suše, potkornjaci i dr.) uzrokuje goleme štete. Gotovo svaka važna šumska vrsta drveća u posljednjih je 20-ak godina stradala od nekog izrazito razornog i štetnog invazivnog kukca ili bolesti. Krošnje hrastova se već ljeti intenzivno žute zbog hrastove mrežaste stjenice. Jasen se ubrzano suši, dok je pitomi kesten već dugo „pritisnut“ alohtonom biljnom bolesti, no ista vrsta je već 10-ak godina dodatno pod udarom azijske ose šiškarice, naglasio je prof.dr. Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
Na katastrofe koje su u goranskim šumama uzrokovale nezapamćene štete na panelu je podsjetio direktor Sektora za šumarstvo u HŠ d.o.o. mr. sp. Krešimir Žagar. Nakon ledoloma i potkornjaka uslijedio je i vjetrolom te gotovo devastirao šume Gorskog kotara, rekao je Žagar.