ODRŽAN OKRUGLI STOL O ŠUMAMA U RH: Šumarstvo nije rudnik, nego spremnik CO2!

KBE Bioenergie

Povodom Svjetskog dana šuma u Centru za posjetitelje Medvedgrad održan je Okrugli stol na temu „Održivost gospodarenja šumama i bioraznolikost u RH“ u organizaciji Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika, Hrvatskog drvnog klastera i časopisa Drvo&Namještaj.

Svjetski dan šuma obilježava se 21. ožujka, a osnovni cilj je podizanje svijesti o važnosti šuma i njihovom doprinosu dobrobiti cijelog planeta. Obilježavanje je u cijelom svijetu popraćeno nizom lokalnih, nacionalnih i međunarodnih događanja i akcija, a ove godine u fokusu je tema održivog korištenja drva.

Upravo je to bila i jedna od glavnih tema Okruglog stola, koji je na obroncima Medvednice okupio brojne predstavnike na šumi baziranog sektora. Raspravljalo se o načinu gospodarenja šumama u Hrvatskoj, važnosti šuma i njihovom utjecaju na bioraznolikost, novoj EU strategiji za šume, važnosti drva u postizanju niskougljičnih ciljeva i drugim aktualnim temama u šumarstvu.

Sudionike je uvodno pozdravio predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika mr. sc. Zdenko Bogović istaknuvši kako Hrvatska ima ogromno šumsko bogatstvo, koje prekriva čak 47% njene kopnene površine. Naglasio je kako šume u Hrvatskoj imaju tri važne uloge – okolišnu, gospodarsku i društvenu te da Hrvatska može biti primjer drugima po održivom gospodarenju šumama. “Šume u Hrvatskoj vežu 640 milijuna tona CO2. Šumarstvo i drvna industrija doprinose gospodarstvu s oko 20 milijardi kuna i zapošljavaju više od 45.000 ljudi. Naš godišnji prirast iznosi 11 milijuna kubika, dok nam je sječivi etat 8,4 milijuna kubika“, kazao je. Također, naglasio je i kako šume ublažavaju klimatske ekstreme, pročišćavaju zrak i proizvode kisik, sprječavaju eroziju i odrone tla, štite naselja od buke, reguliraju vodni režim, a nije zanemariva niti njihova turistička i rekreativna uloga.

Također, Bogović se osvrnuo i na novu EU strategiju za šume, izrazivši zabrinutost za budućnost šumarstva u Hrvatskoj i Europi. Istaknuo je kako Strategija mijenja ravnotežu između društvenih, ekonomskih i ekoloških sastavnica šumarstva. „Strategija favorizira ekološke probleme, a zanemaruje ekonomske aspekte te ugrožava dugoročnu održivost europskih šuma i šumarstva“, kazao je. „Primjena EU regulativa na sektor šumarstva u RH izazvat će negativan utjecaj na prirodnu obnovu šuma, poremećaj normalnog razmjera dobnih razreda u jednodobnim šumama, poremećaj normalnog razmjera debljinskih razreda u prebornim šumama, moguće smanjenje dostupne drvne sirovine do 30% na godišnjoj razini i drugo“.

Krešimir Žagar, direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma kazao je kako sektor šumarstva mora raditi na boljoj percepciji u javnosti jer se on uistinu ima čime pohvaliti. „Naš je sektor medijski zanimljiv samo kroz neke priče u obliku istraživačkih emisija poput Provjereno i Potjeru“. S time se složila i Martina Jurjević Varga ispred Parka prirode Medvednica. „Mi smo u javnosti percipirani kao uhljebi, siječemo šumu i devastiramo imovinu svih građana i spremamo sebi novac – to stalno slušamo i tako mediji percipiraju šumarstvo. Moramo više komunicirati s javnosti, sektor mora poraditi na PR-u prema široj javnosti, ići edukativno i pričati o šumarstvu i prednostima“, naglasila je Jurjević Varga.

Silvija Zec, predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije kazala je kako ekonomske, ekološke i socijalne funkcije šuma moraju biti u ravnoteži te istaknula velike izazove koje donose klimatske promjene. „Brzina klimatskih promjena postavlja velike izazove pred prilagodbu šuma i stabala. Trebamo jako puno razumijevanja i financijskih sredstava za obnovu“, kazala je.

Ana Dijan, članica Upravnog odbora Europske konfederacije drvne industrije CEI-Bois govorila je o posljedicama ruske invazije na Ukrajinu i mogućnostima ublažavanja negativnih posljedica na drvni i šumarski sektor. „Jedna od mjera koje će se od strane sektora gotovo sigurno predložiti Europskoj komisiji je povećanje sječivog etata“, kazala je i dodala kako 10% mekog drva dolazi iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije te da će ova situacija imati dalekosežne posljedice. Također, osvrnula se i na temu lobiranja, kazavši kako je ono vrlo važno i predstavlja odličnu mogućnost za komuniciranje sektora prema EU i nacionalnim tijelima te prema medijskom prostoru.

Vedran Kašić iz međunarodne grupacije Pervanovo izrazio je zabrinutost oko najavljenog smanjenja količine sječivog etata te nadodao kako bi drvna industrija, ali i cijeli na šumi bazirani sektor trebali što prije zajednički reagirati. Također, kazao je kako je potrebno i dosljedno provođenje certifikata sljedivosti te isticanje utjecaja šuma na društvo, kao i isticanje važnosti opće korisnih funkcija šuma kao i ekoloških usluga.

Doc. dr. sc. Dinko Vusić s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije kazao je kako unutar Zelenog plana trebamo pronaći čim više prednosti za sektor. „Moramo promisliti možemo li u Zelenom planu naći točke koje omogućavaju daljnji razvoj sektora. Također, i Strategija za šume ima pozitivne strane. Mi smo oba dokumenta uklopili u nastavu i znanstveno-istraživačke procese“, naglasio je Vusić.

Goran Gregurović, voditelj Odjela za EU fondove i programe u šumarstvu iz Ministarstva poljoprivrede složio se s prethodnim tvrdnjama o nedovoljnoj vidljivosti šumarskog sektora. „U šumarstvu nema instant rješenja. Potrebno je strpljenje, čak i u promociji. Nije dovoljno samo biti u pravu i dobro raditi svoj posao. Nedostaje nam marketinških aktivnosti i veći angažman svih dionika“, zaključio je.

Okrugli stol je predstavljao središnje nacionalno mjesto okupljanja sektora povodom obilježavanja Svjetskog dana šuma. Okupio je preko 40 sudionika iz različitih institucija i subjekata povezanih s na šumi baziranim sektorom u RH, a sudjelovali su i gosti iz Austrije i Srbije. Skup je zaključen s tezom kako gospodarenje šumama u RH ima dobre temelje i višestoljetnu tradiciju, ali i da šumarstvo nije rudnik koji se samo eksploatira, već se radi o samoodrživom sektoru koji se stalno obnavlja i predstavlja ključ za mnoge probleme i izazove današnjice, poput klimatskih promjena. Šumarstvo i prerada drva su važan izvor zapošljavanja, posebice na ruralnim područjima. Sudionici su se složili i kako su nove EU politike dobra prilika za poboljšanje naših prednosti jer one promiču vrijednosti koje su u skladu s hrvatskom šumarskom tradicijom, ali i kako treba znatno unaprijediti promociju i vidljivost sektora.

Comments are closed.