Nastavlja se donošenje pozitivnih propisa i regulative koja na razini Europske unije favorizira šumske površine i drvo kao građevinski materijal jer su upravo oni označeni kao vrlo učinkoviti mediji za uklanjanje ugljika. Naime, Europska komisija je krajem prošlog mjeseca usvojila prijedlog za pouzdano certificiranje uklanjanja ugljika, o čemu će početkom siječnja raspravljati Vijeće i Parlament. Očekuje se kako će ovaj prijedlog potaknuti pojavu modernih i inovativnih tehnologija za uklanjanje i vezanje ugljika ili će se uklanjanje vršiti kroz prirodne ponore ugljika.
Do 2050. godine Europa mora postati prvi klimatski neutralan kontinent
EU je postavila ovaj ključni cilj, uz konkretne mjere, počevši od toga da Europa mora smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova na minimum. Istovremeno, EU će morati povećati uklanjanje ugljika iz atmosfere kako bi uravnotežila emisije koje se ne mogu eliminirati. Veće korištenje drvnih proizvoda u građevinarstvu navedeno je kao jedna od provjerenih metoda za poboljšanje stanja, dok se u poljoprivredi i šumarstvu tek trebaju razviti i stvoriti novi poslovni model i certificirane aktivnosti za poljoprivrednike i šumare kroz koje će povećati održivo skladištenje ugljika u tlu i šumama ili će se smanjiti otpuštanje ugljika iz tla.
Za drvnu industriju i šumarstvo ovo je neviđeni razvojni vjetar u leđa
U narednom desetljeću će se upravo kroz na šumi bazirani sektor ostvarivati dio europskih okolišnih i klimatskih politika, a posebno je važno kako će se osigurati i potpuno nova sredstva i potpore te će se uspostaviti potpuno novi programi čija provedba u konačnici treba rezultirati postizanjem europskih okolišnih i klimatskih ciljeva. Svaki hektar šume (posebice one prirodne) bit će u prilici koristiti dodatne potpore za održivo gospodarenje, a ugradnja svakog komada drva u građevinske objekte trebala bi biti subvencionirana i poticana na odgovarajući način. Naravno, za sada još nisu razrađeni precizni modeli i sheme s detaljnim podacima i simulacijama, ali razvojni smjer je vrlo jasan i Komisija je već predložila iz kojih će se postojećih programa financirati nove mjere.
Na raspolaganju su sredstva iz postojećih i novih programa
Komisija je predložila inovativne oblike privatnog i javnog financiranja, uključujući javne potpore u okviru državnih potpora ili u okviru Zajedničke poljoprivredne politike. Nesumnjivo je kako će Komisija kao pokretač i inicijator ovih okolišnih i klimatskih mjera nastaviti financirati sve aktivnosti povezane s uklanjanjem ugljika na terenu putem Inovacijskog fonda, Fonda za regionalni razvoj, programa LIFE i programa Horizon Europe.
Drvo i šuma su pravi mediji i alati za klimatske ciljeve
Mnogobrojni globalni stručnjaci proteklih su desetljeća dokazali kako se većim korištenjem drva smanjuje ugljični otisak, odnosno kako građevinski proizvodi na bazi drva, poput drvenih konstrukcija, prozora, vrata, podova ili drvenih pročelja također mogu zadržati vezani ugljik tijekom nekoliko desetljeća ili kroz dulja razdoblja. Jasno je kako ovaj najnoviji prijedlog Komisije promovira najsuvremenije i čiste tehnologije, što će biti podržano i kroz Novi europski Bauhaus, jer je osnovna namjera prepoznati i točno odrediti kapacitete skladištenja ugljika unutar energetski učinkovitih građevinskih materijala koji se temelje na drvu.
Ovo je važan prioritet za Uniju koji može otvoriti nove poslove i radna mjesta
Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za provođenje Green Deala istaknuo je kako je najnoviji prijedlog za EU certifikaciju uklanjanja ugljika povijesni korak u borbi Komisije protiv klimatske krize. „Kako bismo postigli klimatsku neutralnost, moramo oštro smanjiti emisije stakleničkih plinova, ali također moramo ukloniti ugljik iz atmosfere. Treba smanjiti velike količine emisija stakleničkih plinova što je brže moguće. Sada postavljamo regulatorni okvir za istodobno poticanje uklanjanja ugljika putem potpuno novih i inovativnih tehnologija ili kroz prirodne ponore ugljika. Certificirano uklanjanje ugljika može stvoriti nove poslovne prilike za poljoprivrednike, šumare i druge subjekte koji upravljaju zemljištima, a čiji posao i trud će imati dobar utjecaj za klimu i okoliš“, zaključio je Timmermans.
Otkloniti moguće sumnje oko špekulacija s trgovanjem CO2 kvotama!
Komisija smatra kako aktivnosti uklanjanja ugljika moraju nadilaziti postojeće prakse i ono što je do sada bilo na snazi, odnosno što je do sada bilo propisano zakonom kao obveza. Dosadašnja neobvezna trgovina CO2 kvotama na nekoliko svjetskih burzi je u najširoj javnosti zabilježila i neke negativne konotacije, posebice oko aktivnosti certificiranja aktivnosti u prašumama poput Amazone. Aktivnosti uklanjanja ugljika u Europi se ubuduće moraju točno mjeriti i one moraju donijeti nedvosmislene koristi za klimu te omogućiti dugoročno skladištenje, stoga je smisao budućih certifikata usko povezan i s trajanjem skladištenja ugljika. Cilj je osiguravanje trajnog skladištenja i postizanje održivosti jer aktivnosti uklanjanja ugljika moraju očuvati ili pridonijeti ciljevima opće održivosti, kao što je prilagodba klimatskim promjenama, prelazak na kružno gospodarstvo, očuvanje europskih vodnih i morskih resursa te očuvanje europske bioraznolikosti.
Jeste li čuli za BECCS tehnologiju – što znači hvatanje i skladištenje ugljika?
Veliku novost predstavljaju nove industrijske tehnologije, poput procesa proizvodnje bioenergije u kojoj je predviđeno hvatanje i skladištenje ugljika (BECCS) ili izravno hvatanje i skladištenje ugljika u zraku (DACCS). Sa sigurnošću možemo reći kako se radi o revolucionarnoj inovaciji jer do sada u industrijskom sektoru nisu bile raširene tehnologije za hvatanje ugljika i za njegovo trajno pohranjivanje. BECCS je proces ekstrakcije bioenergije iz biomase te hvatanja i skladištenja ugljika, čime se ugljik uklanja iz atmosfere. Ugljik u biomasu dolazi pomoću stakleničkog plina ugljičnog dioksida CO2 koji se izvlači iz atmosfere tijekom procesa rasta biomase, a što je i do sada služilo kao osnovna metoda kod prodaje CO2 kvota na svjetskim burzama, gdje su se prodavale certificirane CO2 kvote iz certificiranih šumskih površina. Potom se dobivena energija izdvaja kroz različite korisne oblike u formi električne energije, topline ili proizvodnje biogoriva, dok se biomasa na kraju procesa koristi putem izgaranja u kotlu, kroz fermentaciju, proces pirolize ili kroz druge metode pretvorbe. Dio ugljika se u biomasi pretvara u CO2 ili u biougljen koji se zatim može pohraniti geološkom sekvestracijom ili primjenom na poljoprivredno tlo, što za sada čini BECCS tehnologiju vrlo naprednom tehnologijom s negativnim stakleničkim emisijama. Od 2019. je tek pet postrojenja diljem svijeta aktivno koristilo BECCS tehnologije i hvatalo je približno 1,5 milijuna tona CO2 godišnje. Široka primjena BECCS-a ograničena je cijenom, ali u posljednje vrijeme i sve manjom dostupnošću biomase.
Mijenjaju se prioriteti! Šumarstvo je danas jedna od omiljenijih razvojnih tema
O šumi i njezinom značaju danas pričaju političari, ekolozi, bankari, dizajneri ili IT stručnjaci. Zamislite, o šumama se diskutira na vodećim svjetskim tehničkim konferencijama. Lijepo je primijetiti kako su šume i priroda na globalnoj razini, a posebice unutar EU zemalja postale izrazito popularne teme u tehnici, ali i razvojnom menadžmentu. Futurolozi i razvojni gurui predviđaju daljnje povećanje značaja šuma, sukladno tome u šume se sve više ulaže, jer se na njih sada gleda kao na tehnologiju za uklanjanja ugljika i kao ključ za budući održivi razvoj.
Je li šumarstvo dovoljno uzbudljiv sektor za inovacije?
Neobično je kako se teme kvalitete zemljišta, primjene inovacija u šumarstvu ili razvoj inovativne poljoprivrede trenutno nalaze u središtu interesa mnogih recentnih tehnoloških konferencija i važnih rasprava koje se vode unutar moćnih lobističkih think-tank središta, od Bruxellesa do Washingtona. S druge strane, to je i razumljivo jer je u razvoju naše civilizacije došlo do neke kritične točke zagađenja planeta i atmosfere, stoga sada unutar nekih kontaminiranih područja pomaže i samo čista priroda, kao i skladna bioraznolikost. One same po sebi također mogu biti jednako moćan alat, poput sofisticirane tehnologije u borbi protiv klimatskih promjena i daljnjeg propadanja okoliša. Međutim, do sada su nedostajale konkretne metodologije i mjere u smislu smjernica i ulaganja u ovu posebnu vrstu tehnologija, izvedenu iz prirodnih sustava koji podsjećaju na borbu s opakim bolestima kroz jačanje imuniteta. U korištenju čistih prirodnih područja tijekom sanacije širih zagađenih područja, odnosno upravljanja čistom prirodom protiv zagađenja mogu se koristiti i najmodernije tehnologije, uključujući satelitske sustave, dronove ili artificial intelligence sustave.
Šume su zaslužne za kisik!
Želim sada zamoliti čitatelje da dva puta duboko udahnu! “Prvi zrak koji ste uvukli u sebe dolazi iz oceana, a drugi iz šuma”. Često svi mi, a posebice političari uopći nisu svjesni kako se u šumama svakodnevno priprema kisik – naš esencijalni i životno važni sastojak bez kojeg ne bi bilo života na Zemlji. Međutim, već je danas 20% svjetskih šuma preopterećeno u smislu prevelikog izlaganja toksičnim onečišćenjima i one nisu u stanju amortizirati promjene u klimi i te šume su izložene prevelikom zagađenju i umiru. Njihova prirodna refleksija samoobnove nije dovoljna jer su zagađenja prevelika. Mnogobrojne znanstveno-političke platforme razvijaju podloge za rasprave i donose stajališta o potrebi jačanja bioraznolikosti i povećanju značaja usluga ekosustava (IPBES) u čemu su ekološke usluge šuma presudne, tzv. općekorisne funkcije šuma su ključ mnogih drugih djelatnosti – od turizma do vodoopskrbe. Europljani imaju sreću jer je glavni globalni promotor održivog upravljanja šumama upravo EU, uz povremenu podršku nekih sastavnica UN-a. Danas su glavni pokretači štetnog utjecaja na prirodu i na šume promjene u korištenju zemljišta, pretjerano zagađenje, invazivne vrste i prijeteće manifestacije različitih klimatskih nazadovanja. Sve to EU želi otkloniti kroz svoj Green Deal te nizom povezanih politika, poput ranije spomenutog certificiranja uklanjanja ugljika.
Održive i društveno odgovorne tvrtke će ulagati u šumarstvo
Ekološka i CO2 neutralna pozadina šumarstva se učestalo i afirmativno promovira u javnosti i komunicira se kroz važne EU politike ili kroz istupe uglednih stručnjaka u medijima. Tu je i velika odgovornost šumara, bilo onih koji upravljaju državnim ili privatnim šumama, budući da u 21. stoljeću moraju svoj posao učiniti javno vidljivim i u čim većoj mjeri javno razumljivim. Sva ta javna komunikacija pomaže i PR stručnjacima u velikim tvrtkama te njihovim kolegama zaduženim za održivost tvrtki jer oni svakodnevno nastoje pronaći dopadljive razvojne argumente i teme. Oni sada mogu njihovim donositeljima odluka pojasniti kako su šume i drvo postale „seksi“ teme jer je pitanje ilegalnih sječa, pošumljavanja, ali i dugotrajno korištenje zemljišta, posebice šumskog zemljišta, sastavni dio borbe protiv klimatskih promjena. Zbog toga društveno odgovorne tvrtke, bile u javnom ili privatnom vlasništvu, sve više svoj profit ulažu u poslove i programe obnove šumarstva, nova pošumljavanja ili u projekte regenerativne poljoprivrede. Primjerice, može se uložiti i u BECCS tehnologije za prikupljanje i skladištenje ugljika koje će biti podržavane od strane EU-a.
Napravimo prvi korak – izračunajmo ugljični otisak tvrtki ili pojedinaca
Već postoje jednostavni i učinkoviti informatički alati za modeliranje u Excelu pomoću kojeg tvrtke mogu obračunati svoje emisije i postaviti si svoje ekološke ciljeve, kao i smjernice o tome kako će one same i njihovi zaposlenici svakodnevno smanjiti emisije. Važno je odvojiti djelatnosti koje generiraju izrazite ugljične otiske od onih koje doprinose umjerenom utjecaju na okoliš. Zelena pozadina šumarstva i prerade drva je globalno, a posebno unutar EU-a, prepoznata kao ekološka i klimatski neutralna djelatnost i sada stvari idu na ruku svim šumarskim stručnjacima. Nesumnjivo je kako se radi o do sada neviđenoj i povoljnoj razvojnoj situaciji, a stvorena pozitivna atmosfera u Bruxellesu predstavlja neospornu priliku stoljeća za na šumi bazirani sektor.
Autor kolumne: Marijan Kavran, glavni urednik