Potresom razrušena Banovina mora u hitnu obnovu, a jedno od glavnih pitanja je kako će ona izgledati. Hrvatska drvna industrija iskazala je spremnost za veće uključivanje u ponovnu izgradnju i obnovu domova i javnih objekata.
Na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu danas je održan sastanak s ciljem rasprave o većem korištenju drva u obnovi. Predstavnici drvoprerađivačkog sektora i stručnjaci s Arhitektonskog fakulteta razgovarali su o potencijalu, mogućnostima i perspektivama gradnje drvom u Banovini.
Naime, tradicionalne drvene kuće na tom području su pokazale veliku otpornost na potrese, a zanimljivo je kako većina nije završila s većim oštećenjima.
„Mi smo spremni i imamo domaći proizvod koji je postojan i dokazan širom svijeta i želimo da nam se pruži prilika u prezentaciji njegovih tehničkih karakteristika. Možemo biti partneri u razvoju tih novih projekata za obnovu potresom pogođenih područja“, kazao je Dominik Birt iz tvrtke Bjelin.
Osim o gradnji drvom, razgovaralo se i ugradnji sustava grijanja ne pelete i druga zelena drvna goriva, koja su ekonomičnija, efikasnija i ne zagađuju okoliš. „Mi sada izvozimo 85 posto peleta, a samo 15 posto ostaje u Hrvatskoj. To trebamo preokrenuti“, istaknuo je Mladen Renato Martinac iz tvrtke Centrometal.
Veće uključivanje drva podržali su i predstavnici Arhitektonskog fakulteta te istaknuli kako je drvo sve popularnije diljem svijeta. „ Zaštita i karakteristike drvenih konstrukcija su jako napredovale. Ovdje je tema pokušati ponovno promovirati drvo i drvnu gradnju u području koje je bogato drvom, ima šume, pilane i niz malih proizvođača koji se mogu uključiti. Htjeli bismo da se iskoristi sav taj potencijal i da se uključi drvna industrija te da na taj način napravimo stepenicu više u promociji drva“, rekao je dr. sc. Bojan Baletić, dekan fakulteta.
Jedan od zaključaka je i da se obnova Banovine ne smije raditi polovično i brzopleto, već ciljevi moraju biti kvaliteta, održivost i dugotrajnost. U suprotnom će ovaj ionako zanemarivani kraj Hrvatske ostati bez onog najvrjednijeg – svojih stanovnika.
Više pogledajte u videu: