Da koncesijski model u gospodarenju šumama nije najsretnije rješenje, pokazale su analize na primjeru Crne Gore, gdje su koncesije bile na snazi posljednjih deset godina, od 2007. Uzmemo li u obzir mišljenje međunarodnih stručnjaka, ali i odgovornih tijela te posebice medija, takav model omogućio je privilegirani položaj i bogaćenje pojedinaca, dok država sada snosi ozbiljne ekonomske i ekološke posljedice. O pogubnosti dosadašnjeg modela, najbolje govore podaci iz Godišnjeg programa gospodarenja šumama za 2018. godinu, u kojem se navodi da dug koncesionara i korisnika šuma, iznosi 5,1 mil. EUR, od čega je nenaplativo 3,1 mil. EUR, a aktivni realno naplativi dug je 1,9 mil. EUR. Vlada je zbog navedenog pokrenula pilot projekt reforme šumarskog sektora koji će omogućiti prelazak na novi, državni sistem gospodarenja šumama. ˝Do sada postignute cijene prodaje drvnih sortimenata u okviru pilot projekta ukazuju da prodaja osigurava veće prihode u odnosu na model davanja šuma na korištenje prodajom drva na panju, koji je do sada dominantno korišten u gospodarenju šumama. Nakon završetka pilot projekta i navedenih analiza slijedi zakonodavna reforma i nova organizacijska struktura sektora˝, najavljeno je iz Ministarstva poljoprivrede Crne Gore. Podsjećamo, delegacija iz Uprave za šume pri Ministarstvu poljoprivrede Crne Gore već je ranije kroz nekoliko navrata bila u aktivnoj komunikaciji sa sektorskim stručnjacima iz Hrvatske i Slovenije upravo oko razmjene iskustava i pronalaska optimalnog rješenja za buduće gospodarenje šumama.