Gradnja višekatnih stambenih zgrada od drva posljednjih deset godina bilježi snažan rast u Europi, posebno posljednjem desetljeću, zbog tehnološkog razvoja i klimatske politike koji potiču širu primjenu masivnog drva u građevinarstvu. Najčešće ase koriste inženjerski drvni materijali poput križno lameliranog drva (CLT – Cross-Laminated Timber) i lijepljenog lameliranog drva (glulam), koji omogućuju izgradnju višekatnih objekata uz manju masu konstrukcije i niži ugljični otisak u odnosu na beton i čelik.
Najveći razvoj drvene višekatne gradnje bilježe skandinavske zemlje, posebno Švedska, Norveška i Finska, ali i Francuska, Nizozemska, Austrija i Ujedinjeno Kraljevstvo. Drvene konstrukcije sve se češće koriste u stambenim zgradama, studentskim domovima i socijalnom stanovanju, a europske države pritom razvijaju nove protupožarne standarde, sustave prefabrikacije i modele kružne gradnje.
Portal ArchDaily objavio je pregled europskih primjera višestambene gradnje drvom u Švedskoj i Francuskoj, koji pokazuju kako masivno drvo postaje ozbiljna alternativa konvencionalnim građevinskim sustavima. Zajedničko svim projektima je uporaba unaprijed proizvedenih drvnih elemenata, modularni pristup projektiranju te naglasak na energetskoj učinkovitosti i smanjenju emisija ugljika. Projekti koriste CLT i glulam konstrukcije, dok su fasade i spojevi projektirani kako bi zaštitili drvo od vlage i temperaturnih promjena.
Posebna važnost ovih građevina leži u činjenici da pokazuju tehničku izvedivost višekatne gradnje drvom u gustim urbanim sredinama. Neki od projekata izvedeni su na složenim lokacijama iznad postojeće infrastrukture ili unutar povijesnih urbanih cjelina, gdje je mala masa drvene konstrukcije omogućila jednostavniju gradnju. Uz to, projekti uključuju napredna rješenja za zaštitu od požara, zvučnu izolaciju i prirodnu ventilaciju.
Stručnjaci ističu da takvi objekti predstavljaju važan korak prema dekarbonizaciji građevinskog sektora, koji je jedan od najvećih izvora emisija CO₂ u Europi. Masivno drvo pritom ima dodatnu prednost jer tijekom životnog vijeka zgrade skladišti ugljik, dok prefabrikacija omogućuje bržu i precizniju gradnju uz manje otpada na gradilištu.