18. DRVNO-TEHNOLOŠKA KONFERENCIJA: Župani složni oko decentralizacije i većeg lokalnog korištenja sirovina

KBE Bioenergie

U Opatiji je održana 18. po redu Drvno-tehnološka konferencija. Riječ je o središnjem sektorskom događanju koje još od 2004. godine na jednome mjestu okuplja dionike iz drvnog sektora Hrvatske i regije, ali i cijele Europe. Na skupu se rezimira aktualno stanje u sektoru, razmjenjuju iskustva, ističu najbolje prakse, povezuje i umrežava, a sve s ciljem jačanja drvnog, ali i cijelog na šumi baziranog sektora te njegove promocije kao generatora razvoja gospodarstva.

Veliki utjecaj pandemije na svjetska tržišta

Pandemija nije poštedjela pilane, bez obzira na njihove različite geografske pozicije. S jedne strane bilježe pad prihoda, a s druge se suočavaju s nestašicom i drastičnim rastom cijena drvnih proizvoda. Zapravo, riječ je o svojevrsnom paradoksu koji se uglavnom odnosio kroz veće inicijalne poremećaje na azijskim prekomorskim tržištima, čime su bili najviše pogođeni europski, ruski i kanadski dobavljači drva i piljene građe. S druge strane, neka tržišta su se već tijekom druge polovine 2020. i kroz prvi kvartal 2021. znatno oporavila i trenutno konzumiraju velike količine pilanskih proizvoda.

Globalno najdinamičnije je američko tržište piljene građe te svjedoči rastućoj potražnji od kraja prošle i početka ove godine kada se gospodarstvo sve očitije počelo oporavljati od posljedica pandemije. Trenutno uglavnom dominiraju prazna skladišta, odnosno vrlo niske zalihe drvnih proizvoda, dok je rastuća potražnja industrijskih i stambenih djelatnosti dovela do porasta cijena drvne građe još sredinom prvog kvartala ove godine, a to je posebice došlo do izražaja sredinom travnja – sve do najviših razina sve od krizne 2008. godine. Takva situacija je privukla mnogobrojne europske dobavljače, poput Nijemaca ili Šveđana koji u Sjevernoj Americi nakon jednog desetljeća ponovno nude piljenu građu četinjača.

Drvo kao održiv materijal ulazi u središte zelenih politika

Važno je naglasiti i kako čelnici Europske unije u ovome sektoru uočavaju veliki potencijal za postpandemijski oporavak starog kontinenta. Drvo kao održiv i prirodan materijal, sposoban za skladištenje CO2, ulazi u središte nove Europe, temeljene na niskougljičnom i održivom gospodarstvu. Europski političari imaju priliku iz mnogobrojnih aktivnosti drvne industrije, pilana i trgovaca drvom shvatiti prednosti drva, stoga su u Bruxellesu tijekom izrade ključnog EU Programa za oporavak i otpornost usvojili određene konkretne mjere i preporuke koje pogoduju na šumi baziranom sektoru, poput Novog europskog Bauhausa. Lobisti europskim pilanama sugeriraju kako se tijekom 2022. trebaju u javnosti na čim vidljiviji način promovirati niskougljična postignuća sektora, kao što su certifikati FSC i PEFC, te da se uz pomoć EU administracije trebaju vrlo aktivno uključiti u razvoj tržišnih politika i strategija za nove izvozne niše na prekomorskim tržištima. Drvo postaje nezaobilazni materijal postpandemijskog oporavka, stoga je ključno poduzeti pametne korake u daljnjem razvoju ove pretežito izvozne perjanice domaćeg gospodarstva, koja zajedno sa šumarstvom osigurava gotovo 50.000 radnih mjesta, uglavnom na ruralnim područjima.

Naglasci iz pozdravnih govora:

Davor Zec, predsjednik CROBIOM-a

„Osamnaesta Drvno-tehnološka konferencija znači 18 godina kontinuiranog rada i promidžbe drvne industrije u Hrvatskoj. Jedan cilj nismo u potpunosti ostvarili – nismo smanjili potrošnju fosilnih goriva u javnoj nabavi. Drago mi je da su župani ovdje jer upravo županije mogu utjecati na odabir energenata. Hrvatska drvna industrija ima kapaciteta proizvesti dovoljno drvnog goriva da izbaci fosilna.“

Fernando Kirigin, gradonačelnik Opatije

„Neopisivo mi je drago što sam u zadnjih pet dana otvorio četiri konferencije i da se kongresni turizam vraća u naš grad. Kako vaš sektor bude išao naprijed, tako će ići i naš – taj kongresni turizam od kojeg živimo.“

Silvija Zec, predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije

„Pred nama je prilika i izazov. Rijetko u čemu Hrvatska može konkurirati u količinama. Uz dodatnu inovativnost, možemo postići daleko bolje rezultate i zadržati ljude na ruralnim područjima što je prioritet.“

Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma

„Nadam se da neću biti neskroman ako spomenem da su Hrvatske šume maksimalno pokušavale pomoći svojim najvažnijim klijentima – drvoprerađivačima. Nadam se da smo mjerama pomogli vašoj konkurentnosti i očuvanju radnih mjesta. Prema našim podacima, nažalost, manje od dva posto je u većim ili velikim problemima, ali ti problemi ne sežu od koronakrize, nego su starijeg datuma.“

Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu

„Osim što imaju važno mjesto u borbi protiv klimatskih promjena i očuvanju bioraznolikosti, šume će biti ključne u ostvarivanju Europskog zelenog plana. One su također i izvor sirovina u drvnoj industriji koja u Europskoj uniji zapošljava više od 2,5 milijuna ljudi. Za Hrvatsku je drvna industrija iznimno važan i propulzivan sektor od kojeg su i kroz povijest živjeli mnogi krajevi Hrvatske. Dvostruki iznos EU sredstava u narednom periodu otvara nove mogućnosti za ovaj sektor i zato je vrlo bitno iskoristiti tu priliku.“

Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora

„Drvni sektor je pokazao otpornost. I u dobrim i u teškim vremenima, uz poljoprivredu, drvna industrija i sektor šumarstva moraju biti u fokusu jer predstavljaju ključ za očuvanje ruralnih sektora. Zaposlenost je ostala na istoj razini, a tome je pridonijela i potpora Vlade RH.“

dr. sc. Julije Domac, posebni savjetnik Predsjednika Republike za energiju i klimu

„U sljedećih 10-ak godina imamo 30 milijardi eura na raspolaganju. Nema više nikakvih razloga da ne poboljšamo našu lijepu zemlju. Svakako možemo biti ponosni. Vi ste možda najbolji i najveći neto izvoznik u Hrvatskoj. Istovremeno, šumarski sektor je stalno u medijima u nekom negativnom kontekstu. Požgaj komunicira jumbo plakatima. Kogeneracije se ne spominju u kontekstu OIE, već krivo prezentiranih podataka. Trenutak je da pričamo ovim temama. Moramo pričati otvoreno. Vi najbolje znate kako napraviti sektor uspješnim i nemojte dozvoliti da se politika i pravosuđe bave time kako poboljšati sektor.“

Glavna panel rasprava: “Potrebna je decentralizacija šumarstva”

U glavnoj panel raspravi sudjelovali su Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije, Damir Dekanić, župan Vukovarsko-srijemske županije, Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije, Stjepan Vojinić, predsjednik Hrvatskog drvnog klastera i direktor tvrtke Bjelin te Darko Sušanj ispred Hrvatskih šuma.

Župan Anušić istaknuo je kako područja s kojih se crpe resursi moraju imati benefite od toga: „Već četiri godine otkako sam župan pokušavam osvijestiti i javnost i politiku o ovoj temi. Politika se ne bi trebala miješati u tijekove gospodarskog razvoja, ali bez politike ne ide. Ona je stvorila problem i može ga riješiti. Ljudi koji žive na područjima s kojih se crpe resursi moraju imati benefite od toga.“ Anušić je tijekom rasprave kazao i kako „ključ problema leži u HGK te da se tu stvari trebaju mijenjati, dok su sve ostalo priče za malu djecu“, a naglasio je i kako je Hrvatska mala država s ogromnim resursima te da tome treba prilagoditi ekonomiju. „Ne možemo počivati na šest-sedam ogromnih sustava. Trebamo poticati nova mala i srednja poduzeća koja će raditi finalizaciju. Mislim kako potražnja za masivnim namještajem neće nikad stati.“

S većim lokalnim korištenjem sirovine složio se i primorsko-goranski župan. „Tko u šumi živi, mora od šume i živjeti, ali to nažalost nije tako. Niskobudžetna je ta priča“, kazao je Komadina i dodao kako je sramotno što se domaći trupci izvoze. „Navodno mi trupce ne izvozimo, ali na graničnim prijelazima lako možemo vidjeti kamione s trupcima. (…) Naši kapaciteti su nedovoljni, zašto izvozimo? Viškovi se mogu administrativno podijeliti malim proizvođačima. To je stvar političke odluke. Država ako hoće, može.“

Svi župani su izrazili stav da je potrebno decentralizirati na šumi bazirani sektor. „Zastupamo svojevrsnu decentralizaciju Hrvatskih šuma. To će prouzročiti stvaranje veće dodane vrijednosti. S obzirom na to da sam bio djelatnik Hrvatskih šuma, dobro sam upoznat sa situacijom. Ipak, moram naglasiti da Hrvatske šume i šumari često budu napadani za nešto za što ne mogu biti krivi“, kazao je župan Dekanić. „Kod nas se preradi 48 posto sirovine koja nastane na našem području. To mora bolje. Istovremeno, šumski doprinos se udvostručio na našem području, što je pohvalno.“

Stjepan Vojinić, predsjednik Hrvatskog drvnog klastera kazao je kako nema jednostavnog rješenja, već da je potreban balans svih strana. „Župani se bore za svoj kraj. Međutim, to zahtijeva puno analiza i prosudbi. Kad bismo sve stavili na tržišno natjecanje, tek tada bi se dogodio egzodus sirovine iz Hrvatske.“

Darko Sušanj iz Hrvatskih uma kazao je kako HŠ u određenim situacijama imaju pravo izvoziti sirovinu. „ Ako se dogodi da netko od ugovornih kupaca, zbog situacije da nema potrebe za robom ili je zaustavljen zbog neplaćanja, Hrvatske šume imaju pravo robu staviti na javna nadmetanja i slobodno ju izvesti“, kazao je i nadodao kako se na nadmetanjima „ostvaruje veći prihod za HŠ, a konačno i za proračun.“ Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić prokomentirao je i kako je šumski doprinos povećan 2 i pol puta. „Primjerice, Čabar je u četiri godine od toga dobio preko 9 milijuna kuna. Tamo gdje se kvalitetno gospodari, tamo neka i ostane novac“, kazao je.

Comments are closed.