SVJETSKI DAN ŠUMA: Još uvijek imamo dobre šume no novi prijedlog Zakona o šumama mogao bi pogoršati stanje

KBE Bioenergie

Prvog dana proljeća globalno se obilježava Svjetski dan šuma. Unutar sve ”zelenijih” EU i UN politika šume sve više dobivaju na značenju, jer se označavaju kao glavni ponor CO2 i popularno ih se naziva „pluća Europe“. Hrvatska se ponosi višestoljetnom tradicijom održivog gospodarenja šumama, no izražava se zabrinutost zbog novog Zakona o šumama o kojem se upravo raspravlja u Hrvatskom saboru.

Šume su najveći ponor ugljika

Prvog dana proljeća globalno se obilježava Svjetski dan šuma. Klasično značenje pojma šuma u novom svjetskom poretku, posebno unutar sve ”zelenijih” EU i UN politika dobiva sve više na značenju, jer se današnje šume označavaju kao glavni ponor CO2 i popularno ih se naziva „pluća Europe“. Šume ne predstavljaju samo stabla, već se radi o kompleksnom ekosustavu, koji čini trećinu kopnene površine Zemlje, dok se na razini Hrvatske radi o gotovo 48% teritorija koji još uvijek nije priskrbio oznaku strateškog resursa i nacionalnog identiteta. Ovaj važan sirovinski resurs i čimbenik očuvanja bioraznolikosti i klimatske ravnoteže ima neprocjenjivu ekološku, gospodarsku i socijalnu važnost.

250 godina tradicije u upravljanju šumama u RH

Hrvatska se ponosi višestoljetnom tradicijom održivog gospodarenja šumama, a upravo je šumarska struka još od vremena Marije Terezije zaslužna za naše današnje relativno sačuvane šume, koje se na EU razini ističu svojom prirodnošću i održivim (potrajnim) gospodarenjem, koje podrazumijeva naglašene općekorisne funkcije i stalno povećanje zaliha. Dosadašnja zakonska regulativa promovirala je čvrsta pravila oko biološke obnove i zaštite šuma, a donošenje novog Zakona o šumama o kojem se upravo raspravlja u Hrvatskom saboru naglasilo je proteklih tjedana zabrinutost dijela stručne javnosti i građana.

Prejudicira se posjed u odnosu na vlasništvo nad šumama

Hrvatski drvni klaster smatra kako se u novom prijedlogu zakona prejudicira komercijalizacija šumarstva i posjed nad šumama, umjesto jačanja uloge šumovlasnika sukladno EU iskustvima. Najveći nedostatak navedenog zakonskog prijedloga je što uopće ne govori o EU okviru i europskoj šumarskoj strategiji i ne traži uporište u mnogobrojnim europskim mehanizmima koji Hrvatskoj stoje na raspolaganju, primjerice oko rješavanja posljedica šumskih bolesti, prirodnih katastrofa, požara ili razminiranja, budući da 23 godine nakon rata i dalje imamo 38.000 hektara šuma pod minama.

Zeleni porez i stalni pritisak krupnog kapitala na Vladu

Struku u novom Zakonu brine daljnje smanjenje zelenog poreza OKFŠ, koji se ovim prijedlogom smanjuje za dodatnih 25 mil. kuna. Porez za ekološke usluge ili naknada za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) na sve gospodarske subjekte solidarno preraspodijelio ulaganje u očuvanje, proširenje i jačanje tih zaštitnih funkcija. Sada Vlada ponovno popušta pred pritiscima krupnog kapitala i smanjuje ovaj porez. Nema sumnje da će taj novac nedostajati u poslovima zaštite i obnove šuma.

Klimatske promjene uzrokuju prirodne katastrofe i za pojavu štetnika

Još od 2014. osjećamo posljedice katastrofalnog ledoloma u Gorskom kotaru kada se pojavio smrekov potkornjak što je s pojavama elementarnih nepogoda ugrozilo preko 30 posto svih goranskih šuma, a na području Čabra ugroženo ih je više od 60% te se 2016. uklonilo iz šume količinu drva predviđenu za trogodišnje razdoblje. Šumski nametnik hrastova mrežasta stjenica opasno se proširio najkvalitetnijim hrastovim šumama u Slavoniji na više od 120.000 hektara. Ove zime je u Gorskom kotaru olujni vjetar oborio 500.000 m3 jelovih stabala, što je više od godišnje količine za sječu. Nažalost, prilikom navedenih pojava, izostao je energičan i usklađen pristup nadležnih tijela.

Povećanje šumskog doprinosa za JLS na brdsko-planinskim područjima

Stanovništvo koje živi u šumi i oko šume mora imati veće koristi od šuma. Hrvatski drvni klaster cijeni napore Vlade RH te posebno Hrvatskih šuma na sanaciji posljedica prirodnih katastrofa i šumskih štetnika, no predlaže se da se postojeći šumskim doprinos od 5% za JLS u Lici i Gorskom kotaru poveća na 10% kako bi lokalno stanovništvo imalo od šume konkretne koristi. Radi se ipak o simboličnim sredstvima, koja bi omogućila lokalnoj zajednici ulaganja u infrastrukturu i otklanjanje posljedica klimatskih promjena i ograničenja povezanih s šumom. Razvidno je kako Vlada namjerava kroz ovaj Zakon dodatno rasteretiti ulagače od zelenog poreza OKFŠ, no nije definirano u kojoj mjeri će se briga o šumskim požarima, minama i štetnicima prepustiti institucijama, Hrvatskim šumama i lokalnoj zajednici. Šuma mora biti izvor prihoda lokalnom stanovništvu i treba omogućiti zadržavanje stanovništva a ne uzrokovati migracije prema urbanim sredinama i inozemstvu.

EU potiče šumarstvo i promovira biomasu i energiju iz drva

Europa promovira koncept nisko-ugljičnog gospodarstva ali i promovira modernizaciju šumarstva, digitalizaciju i uvođenje robota, dronova i više elemenata Industrije 4.0 u šumarstvo. Nacionalni ciljevi u šumarstvu trebaju doprinijeti općem cilju EU, odnosno smanjenju emisija od najmanje 40% do 2030. EU donosi niz zakonodavnih paketa vezanih uz cirkularnu ekonomiju, OIE i energetsku efikasnost, budući da Unija napušta uvoz fosilnih goriva. Nažalost, Hrvatska nema jasnu energetsku strategiju, drvna biomasa je zanemaren energent posebice u javnim objektima a proteklih godina donesene su kvote za proizvodnju električne energije iz biomase u iznosu 120 MW, dok je za energiju na bazi vjetra taj iznos 720 MW.

Integracija u europsko šumarstvo

EU visoko cijeni svoje šume a glavne teme i izazovi šumarstva u Hrvatskoj do sada nažalost nisu iskorišteni kao razvojni zamašnjak za sektor, za dodatne pregovore s Bruxellesom i privlačenje novih EU sredstava. Očekuje se da će ovaj prijedlog zakona tijekom postupka usvajanja doživjeti potrebne izmjene, kako u terminologiji tako i u ključnim okvirima koji trebaju osigurat održivu budućnost šuma i na šumi baziranih industrija u Hrvatskoj. Potrebne su nove ideje i inovativan pristup ovom sektoru, poput poticanja novih šumskih nasada, sadnje energetskih nasada koji mogu rasteretiti pritisak na biomasu iz Hrvatskih šuma, a posebice na privatne šume koje se u mnogim dijelovima RH nekontrolirano pustoše, prije svega zbog postojećih nedorečenih zakonskih odredbi.

 

Comments are closed.