Konferencija za medije: “Vrednovanje hrvatskih šuma u europskoj klimatskoj politici i novi pristup Unije kaskadnoj uporabi drva”

KBE Bioenergie

“Vrednovanje hrvatskih šuma u europskoj klimatskoj politici i novi pristup Unije kaskadnoj uporabi drva” bila je tema konferencije za medije koja se u ponedjeljak održala u hotelu Westin u Zagrebu. Uz hrvatsku europarlamentarku Marijanu Petir, na konferenciji su sudjelovali Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera i predsjednik klastera konkurentnosti HKKDPS i prof. dr. Ivica Tikvić, redoviti profesor na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na konferenciji je predstavljen model kaskadne uporabe drva usvojen u srpnju od strane Europske komisije, potreba većeg vrednovanja hrvatskih šuma u novom paketu mjera EU vezanom uz klimatsku politiku te je skrenuta pozornost na pojavu potkornjaka, štetnika koji ugrožava gotovo 30 posto šuma u Gorskom kotaru.

Model optimizirane kaskadne uporabe drva rezultat je novog i multidisciplinarnog pristupa gospodarenju šumama na razini EU kojim se nastoji produljiti životni vijek proizvoda od drva. Cilj kaskadnog modela je upotrijebiti drvo više puta prije nego se pretvori u energiju ili odbaci, što nije u skladu s energetskim pristupom, rekao je u uvodu Marijan Kavran, naglasivši da će tek uslijediti žučne raprave jer upotreba drva u energetske svrhe ima i niz prednosti te je dio širih energetskih poticaja u EU, što dovodi do bijega drva iz prerađivačke industrije u energetiku.

Europska unija donosi niz zakonodavnih paketa vezanih uz cirkularnu ekonomiju, obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, rekla je Marijana Petir, naglasivši da je pri predstavljanju klimatskog paketa od povjerenika tražila bolje vrednovanje hrvatskih šuma u europskoj klimatskoj politici. Naime, dugogodišnje šume, koje prevladavaju u Hrvatskoj, su značajan ponor ugljika i trebale bi se uračunati u kvotu koju Hrvatska treba ispuniti s ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova, izjavila je zastupnica. Postoje mehanizmi fleksibilnosti, koji ovise o nacionalnim planovima gospodarenja šumama. Zastupnica se pritom osvrnula na rad prethodnih vlada, koje nisu donijele šumsko-gospodarsku osnovu te nedostaje strateški dokument za komunikaciju s Europskom komisijom.  Također, ukazala je na lošu energetsku strategiju Hrvatske, koja odudara od trendova u EU. Unija napušta uvoz fosilnih goriva i model razvoja baziran na energetici, a trenutno troši 1 mlrd. EUR dnevno za uvoz električne energije koji se mogu usmjeriti na gospodarski rast i obnovljive izvore. Petir je naglasila kako je potrebno usvojiti kriterije održivosti za biomasu te ukazala na nelojalnu konkurenciju koju predstavlja drvo iz trećih zemalja. Naša riječ se čuje u Europskom parlamentu, imamo utjecaj, ali trebamo potporu i suradnju s donositeljima odluka na nacionalnoj razini jer u suporotnom nećemo ostvariti ciljeve – otvaranje novih radnih mjesta, održivo gospodarenje te ublažavanje klimatskih promjena, zaključila je Petir.

Hrvatska je pred izazovom kako dodatno organizirati i što poboljšati u šumarstvu, rekao je prof. dr. Ivica Tikvić. Šumarstvo i industrije koje se temelje na šumama su važan sektor kako u EU tako i u Hrvatskoj, ne samo po pitanju BDP, nego i po pitanju zaposlenosti, ruralnog razvoja, zaštite prirode i zaštite okoliša (U RH one čine 3,6 % BDP, a u EU 7,5 %). U nekim područjima smo predvodnici šumarskih trendova, a u nekima moramo još dosta toga poboljšati. Primjerice, imamo samo jednu tvornicu opreme za biomasu, dok ih je u Austriji 80. S druge strane, Hrvatska šumama gospodari održivo, jer se siječe 70 % prirasta, što je rezultat naslijeđa, kao i strukture vlasništva.

Posljednjih mjeseci kulminira napad smrekovog potkornjaka u šumama Gorskog kotara te postoji opasnost od uništenja i devastacije smrekovih šuma u Gorskom kotaru. Procjene govore da bi to moglo ugroziti oko 30 posto svih goranskih šuma, a na području Čabra ugroženo je više od pola svih šumskih sastojina. Nužan je usklađen pristup zaštite okoliša, šumarstva i drugih sektora, kako bi sustav gospodarenja i zaštite bio učinkovit. Nova vlada mora donositi razvojne planove jer nedostaju neki strateški dokumenti, primjerice plan pošumljavanja kao i sustav praćenja poremećaja.

Marijan Kavran osvrnuo se na energetsku strategiju Hrvatske, gdje su donesene kvote za biomasu u iznosu 120 MW, dok je za energiju na bazi vjetra taj iznos čak 720 MW. Suprotno energiji iz vjetra, za koju je sve uvozno, od tehnologije do komponenti, za dobivanje energije iz drvne biomase postoji dovoljna količina lokalne sirovine, koju drvna industrije može iskoristiti na mjestu nastanka te na taj način pridonijeti većem ruralnom razvoju. Kaskadna uporaba drva, također, podrazumijeva lokalnu proizvodnju i višestruko korištenje drva kao obnovljivog i održivog resursa.

Comments are closed.