Visoke drvene konstrukcije novost su u građevinskom sektoru. Uz beton i čelik, arhitekti su počeli sve češće koristiti drvo kao alternativan i održiv materijal. U posljednjih šest godina diljem svijeta je „niknulo“ 40-ak drvenih nebodera.
Ovaj odmak od betona i čelika motiviran je nizom državnih i međunarodnih politika. Primjerice, 2017. godine kanadska vlada je predstavila program „Zelena gradnja kroz drvo“ (GCWood) koji osigurava financiranje projekata koji su usko vezani uz korištenje i promociju drva kao materijala. Isto tako, ICC (International Code Council) je dao zeleno svjetlo izmjeni Međunarodnog kodeksa za gradnju kojom je povećana dopuštena visina drvenih konstrukcija na 80 metara. Te su promjene imale veliki utjecaj na povećanje inovacija na terenu pa se sve više arhitekata odlučilo na eksperiment s drvom.
Glavna prednost drva u odnosu na čelik i beton je održivost. Jedno je istraživanje pokazalo da samo jedan kvadratni metar poda podržan čeličnom gredom emitira 40 kilograma CO2 i zahtijeva 516 MJ energije. Beton nije puno bolji – emitira 27 kilograma CO2 i 290 MJ energije. S druge strane, kvadratni metar podne površine podržan drvenom gredom emitira samo 4 kilograma CO2 i zahtijeva 80 MJ energije.
Ovaj zaključak potvrđuje i druga studija koja je pokazala da su emisije u drvenim kućama u jednom životnom ciklusu čak 74% manje od onih u čeličnim i 69% manje od onih u betonskim kućama. Uz sve navedeno, čini se da će drvo vrlo skoro biti opasna konkurencija betonu i čeliku u građevini.