Glavna srednjoeuropska tržišta drva (DACH zemlje – Njemačka, Austrija, Švicarska) posljednjih mjeseci bilježe nastavak tržišne stagnacije, što zbog daljnjeg smanjenja proizvodnje i prerade drva povezanog sa sve složenijim prilikama sa dostupnim sirovinama i s nepovoljnim razvojem carinskih tema na globalnim tržištima. Zapravo, u drvoprerađivačkom sektoru DACH zemalja nastavlja se relativno promjenjiv trend koji prevladava u posljednje dvije godine što se posljedično odražava i na nepovoljne trendove šumarskog i drvoprerađivačkog sektora u Republici Hrvatskoj.
Pad na tržištima – u RH slično kao i na glavnim tržištima EU-a
Uslijed navedenog i u drugom tromjesečju došlo je do pada prodaje mekog drva na promatranim tržištima za oko – 5%, a bilježe se stagnacija izvoznih poslova s tvrdim drvom, posebice s izvozom bukve iz Njemačke na prekomorska tržišta. Istovremeno je u RH prema podacima DZS na mjesečnoj razini sektor namještaja (C31) zabilježio pad od – 11%, dok je prerada drva (C16) zabilježila pad proizvodnje od oko -5,8% u odnosu na lipanj 2024., a na razini prvog polugodišta zabilježen je kod namještaja pad od -8%.
U cilju informiranja stručne javnosti Hrvatski drvni klaster i časopis Drvo&Namještaj u ponedjeljak 25.08.2025. organiziraju konferenciju na temu „Trgovina drvom i drvna sirovina“ na kojoj će se obrađivati ključne teme vezane uz aktualno stanje na tržištu drva i drvne sirovine te brojni izazovi s kojima se drvni sektor trenutno susreće.
KLJUČNE TEME KONFERENCIJE:
Tržište drvne sirovine – stanje, zalihe i situacija na tržištu
Kod hrvatskih drvoprerađivača vlada velika zabrinutost jer postojeći višegodišnji ugovori za drvnu sirovinu istječu 2027. godine, a tijekom prošle i ove godine izostali su konkretni razgovori sektorskih dionika s nadležnim institucijama, tako da se ne nazire mogući smjer oko produženja ili izbora drugog sirovinskog modela. Status ugovora i raspoloživost drvne sirovine u Hrvatskoj i u drugim zemljama jugoistočne Europe predstavlja ključnu polugu međunarodne konkurentnosti, posebice u kontekstu nastavka stagnacije. Ozbiljan problem i dalje predstavlja upravljanje viškovima i zalihe koje su se pojavile uslijed elementarnih nepogoda, a u Njemačkoj i Austriji u prvoj polovici ove godine bilježi se smanjenje udjela robe pogođene djelovanjem potkornjaka.
Tržišna kretanja, izvoz i logistika su pod snažnim pritiskom geopolitike i uvođenja carina u SAD-u
Trendovi izvoza iz Italije, Austrije i Njemačke su djelomično usporeni, a što rezultira i smanjenjem europskog izvoza u zemlje sjeverne Afrike i Dalekog istoka, iako su EU dobavljači važni dionici međunarodnog tržišta drva.
Općenito, u ekonomiji drvnih proizvoda, tržišta se mogu okrenuti jednako brzo kao što su i brzo rasla. Trendovi iz protekle dvije godine pokazuju da prenagli i preoštar porast cijena sirovina tijekom 2022. može postati teško podnošljiv za sektor poluproizvoda ili gotovih prerađenih proizvoda, a posljedični trendovi mogu rezultirati značajnom fazom pada kod većine europskih proizvođača. Najbolji primjer se odnosi na francuski šumsko-drvni sektor, gdje je početkom 2000-ih bukva dosegla svoj vrhunac zbog izraženog kineskog entuzijazma i velikog interesa, no kasnije se na tržištu ta potražnja skoro potpuno srušila. Nedavno je na francuskom tržištu ponovno došlo do značajnog porasta izvoza, nakon Covida i vrlo intenzivnog razdoblja 2022. i 2023. godine. Potom je u Francuskoj zabilježena velika potražnja Kineza za hrastom, što je u konačnici izazvalo oštre strukovne i političke rasprave u zemlji, ali i na razini EU-a.
SAD je posljednjih mjeseci pokrenuo niz carinskih procedura te posljedično i trgovinske sukobe. Njihova administracija dnevno ažurira visoke stope carina, koje će u nekim slučajevima biti uzajamne. Srećom, izvoz drva iz EU za sada nije pogođen američkom uvoznom stopom od 15%, za razliku od visokih stopa za tvrtke iz Bosne i Hercegovine i Srbije, iako su EU proizvodi poput prerađenog inženjerskog drva i drvnih kompozita pod udarom carina od 15%. Analitičari predviđaju neviđene implikacije za globalnu trgovinu drvnim proizvodima već do kraja ove godine.
EUDR – EU regulativa za smanjenje deforestacije i mogući negativan utjecaj na sektor u RH
Europska unija je još od 2005. godine uspostavila zakonodavni okvir s ciljem osiguranja da gospodarski subjekti primjenjuju sustav dužnepažnje kako bi se na najmanju moguću mjeru svelo stavljanje u promet nezakonito posječenog drva ili proizvoda koji potječu od nezakonito posječenog drva. U tom nastojanju da se zaštite europske, ali i svjetske šume EU je uspostavio niz mehanizama kojim se osigurava da se iz zemalja koje sudjeluju u međunarodnoj trgovini drvom uvozi samo zakonito posječeno drvo. U Bruxellesu i u zemljama članicama je s vrlo velikim strukovnim otporom i s puno diskusije dočekano usvajanje Uredbe (EU) 2023/1115 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2023. o stavljanju na tržište Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma.
Hrvatska vlada je na jučerašnjoj sjednici raspravljala o Nacrtu prijedloga zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1115s napomenom kako se u RH nije vodila primjerena rasprava o posljedicama primjene, prije svega o potrebi da se angažiraju znatni kadrovski resursi za praćenje i izvješćivanje po osnovi ove Uredbe.
Postoje i brojni izazovi oko načina dokazivanju porijekla, sljedivosti sirovine i određivanja geolokacije sirovine, a generalni je stav kako sektor nije niti izbliza spreman za primjenu od 31.12.2025. budući da je prvi rok primjene Uredbe od strane EU pomaknut za godinu dana. Potrebno je izraditi brojne simulacije i bolji pogled na primjenu EUDR-a iz prakse zapadnih zemalja koje su u većini slučajeva za daljnju odgodu primjene ili za izuzimanje na šumi baziranog sektora iz ove Uredbe.
Biomasa, peleti i energetski potencijal drvne sirovine ne smiju biti podcijenjeni u energetskim politikama
Europsko tržište drvnog peleta bilježi značajan rast, s procijenjenom vrijednošću od 8,2 mlrd. EUR u 2025. godini, uz očekivani porast na 9,9 mlrd. EUR do 2030., što predstavlja prosječnu godišnju stopu rasta (CAGR) od 4,55%. Sličan trend se odnosi i na proizvodnju peleta u Hrvatskoj koje je doseglo količinu od preko 400.000 tona godišnje. Glavni pokretači ovog rasta su povećana potražnja za drvnim peletima u kontekstu čiste energije i grijanja, odnosno trenutna naklonjenost EU politika. Ipak, tržište se suočava s izazovima kao što su konkurencija drugih obnovljivih izvora energije i mogući rezovi državnih potpora, koji bi mogli značajno usporiti dinamiku rasta.
U Europi se bilježe velike oscilacije na tržištu drvne biomase – u Finskoj je zabilježen pad od -50% u odnosu na lani i pad od -25% u usporedbi s petogodišnjim prosjekom kod kupnje energetskog drva. Gledajući cjenovno, prosječna cijena biomase – drvnih ostataka porasla je za +15% u odnosu na prethodno tromjesečje.
ZAKLJUČAK
Prilike na tržištu drva unutar EU zemalja su vrlo promjenjive, pa tako i razlikuju tržišne strategije pojedinih zemalja, odnosno grupacija proizvođača koje pokušavaju zadržati „stara prekomorska tržišta“. Sve oči su uprte na Njemačko tržište gdje se bilježi pad potražnje tradicionalnih kupaca iz Azije, a jedan od velikih izazova je primjena Uredbe EU o sprečavanju deforestacije (EUDR).
Upravo s uvođenjem viših cijena drvne građe pilanari i trgovci pokušavaju u kolovozu kompenzirati lošije rezultate koji se u EU članicama pojavljuju zbog ukupnog smanjenja proizvodnje i prerade drva (2023.-2025.), a trgovinske odnose između Kanade i SAD-a te pozicije kineskog tržišta drva i drvnih proizvoda je za sada vrlo teško predvidjeti, no analitičari najavljuju velike tržišne promjene. Cijene na drugim tržištima u EU su u stagnaciji, a u kolovozu imaju tendenciju dodatnog pada.
Konferencija „Trgovina drvom i drvna sirovina“ počinje u ponedjeljak 25.08. s početkom u 10.00 sati u zagrebačkom hotelu Westin. Više informacija na info@drvniklaster.hr
U Zagrebu, 22. kolovoza 2025.