Najveća hrvatska kogeneracija na biomasu Univiridas iz Babine Grede posluje unutar francuske Pearl Group i stalno razvija inovativne projekte u cilju poboljšanja učinaka u svom poslovanju, uglavnom u području povećanja održivosti prerade drvne biomase i postizanja čim veće razine energetske učinkovitosti. U petak 17.04.2026. elektranu je posjetio resorni ministar poljoprivrede David Vlajčić, kako bi se iz prve ruke uvjerio u učinkovitost pretvaranja drvnog otpada u elektrani u toplinsku energiju, koja se potom uspješno koristi za sušenje drva grijanje okolnih plastenika.
Osim Ministra, u posjetu su sudjelovali i predstavnici tvrtke Podravka kao i vodeći proizvođači povrća koji već razvijaju plasteničku proizvodnju. Univiridas od samih početaka realizacije ovog inovativnog projekta usko surađuje s obitelji Bošković iz Županje koja se do sada u Slavoniji uspješno etablirala kao važan subjekt u ovom sektoru.
Univirdas je u prethodnoj fazi uspješno realizirao prijenos toplinske energije za sušenje drva u obližnjem pogonu za preradu drva Florian, a velika nastojanja iz proteklih godina rezultirala su sada izgradnjom modernog plastenika, kao i s ranijom proizvodnjom šparoga na više od 2 hektara. Toplina za uzgoj rajčica, šparoga i paprika će se proizvođačima isporučiti u potpunosti besplatno, što je vrlo zanimljivo.
Poljoprivredna proizvodnja u staklenicima i plastenicima može se definirati kao optimalni kompromis između korištenja obnovljivih izvora energije i učinkovite proizvodnje povrća ili cvjećarskih vrsta. Razvijene zemlje, poput Nizozemske ili Italije imaju cilj maksimiziranja produktivnosti proizvodnje u stakleniku, na temelju svjetlosnih i toplinskih uvjeta, što znatno utječe na bolji prinos, rast i razvoj biljaka, a u konačnici povećava prihode poljoprivrednicima te im nudi sigurnost i cjelogodišnje poslovanje. Primjer tvrtke Univiridas zorno pokazuje kako se kroz plastenike može postići veća energetska učinkovitost, odnosno veća profitabilnost lokalnih resursa uz korištenje toplinske energije iz biomase. Sve navedeno rezultira i novim lokalnim zapošljavanjem, što ovom inovativnom projektu daje veliku lokalnu i nacionalnu važnost.
Navedeni iskorak u Babinoj Gredi nije velika novost unutar zemalja EU, zapravo on je u skladu sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, a energetska učinkovitost postaje osnova široke razvojne politike Green Deal EU, kojom Europska unija nastoji smanjiti štetne emisije i povećati veće korištenje alternativnih izvora energije u svim granama gospodarstva pa tako i u poljoprivredi. Energana Univiridas proizvodi 10 MW električne energije i preko 20 MW toplinske energije i ovime potvrđuje kako je moguća integracija toplinske energije proizvedene iz drvne biomase pridobivene iz otpadnog drva spačvanskih šuma, a novi moderni plastenici u Babinoj Gredi u neposrednoj blizini elektrane potvrđuje kako u RH postoje velike mogućnosti za daljnji rast površina pod staklenicima i i plastenicima, a u svrhu osiguravanje dostatnosti u proizvodnji hrane unutar RH i EU. U tom smislu veseli što se u najširoj javnosti sve više govori o hrani kao strateškom resursu, a upravo ovakva integrirana proizvodnja i sinergija OIE i poljoprivredne proizvodnje potvrđuje enormne mogućnosti povećanja površina pod plastenicima.
Nažalost, ne postoji slična šire raširena praksa u RH, iako u državi djeluju desetine sličnih kogeneracijskih i energetskih postrojenja, stoga se može reći kako je i Hrvatska u samim počecima ovakve suradnje, jer osim primjera Univiridas ne postoje drugi relevantni slučajevi uspješnog integriranja plasteničke proizvodnje uz kontinuirano korištenje obnovljive energije.
O realizaciji projekta, odnosno o posjetu ove važne delegacije razgovarali smo s predsjednikom Uprave Univiridas-a g. Viktorom Horvatinovićem.
D&N: Kako ocjenjujete posjet ministra vašoj kogeneraciji u Babinoj Gredi, jeste li zadovoljni?
Viktor Horvatinović – Univiridas: Mi smo zadovoljni, zapravo prezadovoljni, jer se vidjelo kako je Ministar vrlo uspješno komunicirao i razgovarao s okupljenim kolegama o mnogim detaljima i mogućem razvoju događaja. Zadovoljni smo jer smo uspjeli približiti naš projekt Ministarstvu, ali i kolegama iz poljoprivrede, odnosno kolegama iz Podravke. Uspjeli smo u toj namjeri, jer se na vrlo jednostavan način pokazalo kako funkcionira cijeli koncept suradnje i kako se jednostavno povezuju energetski i poljoprivredni sektor, a na dobrobit lokalne zajednice.
D&N: Možete li nam pobliže pojasniti vaše inovacije, odnosno potrebu da pružite logistiku obližnjoj plasteničkoj proizvodnji?
Viktor Horvatinović – Univiridas: Naša grupacija od samih početaka u Babinoj Gredi radi na pronalasku optimalnih tehnoloških rješenja unutar samog pogona, ali i na razvoju novih poslovnih modela, jer smo aktivan član poslovne zajednice i nastojimo biti društveno odgovorni. U suradnji s lokalnim partnerima pronašli smo tehničko rješenje da se niskotemperaturna toplinska energija do 40 stupnjeva C prikupi i usmjeri u grijanje obližnjeg plastenika. Treba reći kako je drvna sirovina koju mi koristimo na razini otpada, posebice uzmemo li u obzir činjenicu kako koristimo preostalo drvo iz vjertoloma u šumi Spačva, a preradom u energani proizvodimo električnu energiju te toplinsku energiju koja sada postaje razvojni zamašnjak za lokalne poljoprivrednike.
D&N: Kako mislite da bi mogli još bolje valorizirati toplinsku energiju iz kogeneracijskih pogona?
Viktor Horvatinović – Univiridas: Samo izgradnjom većeg kapaciteta. Već ovim modelom, korištenjem visokotemperaturne toplinske energije za potrebe sušarskih kapaciteta u drvopreprađivačkoj industriji te korištenjem niskotemperaturne toplinske energije za grijanje plastenika i nasada šparoga, dosegnut je odličan optimum korištenja toplinske energije, čime smo zadovoljni. Razvoj energetike, posebice OIE te poljoprivrede može ići ruku pod ruku – ekonomsko korištenje toplinskog konzuma dodatno se može povećati izgradnjom novih plasteničkih kapaciteta. Jako smo zadovoljni što smo bili u prilici pokazati ministru i kolegama iz sektora poljoprivrede i energetike inovativne načine korištenja toplinske energije kojim se maksimizira njihovo iskorištavanje i ostvaruje izuzetna visoka efikasnost naše energane.
Zaključak: Hrvatski agro sustav ostvaruje negativnu izvoznu bilancu i RH je veći uvoznik hrane, nego što se izvozi. U Europskom parlamentu, ali posljedično i u Hrvatskom saboru mogu se čuti brojne rasprave, posebice u smislu potrebe za sustavnim planiranjem i upravljanjem proizvodnjom usjeva, kao i za većom proizvodnjom voća i povrća te za postizanjem samodostatnosti. Posebno se ističe kako je potencijalni prinos stakleničkih hortikulturnih i cvjećarskih kultura izuzetno visok, po uzoru na Nizozemsku ili s druge strane prinos u stakleničkoj proizvodnji povrća po uzoru na Italiju. Primjena koncepta intenzivnih plasteničkih sustava uključuje uvođenje modernih tehnologija temeljenih na obnovljivim izvorima energije, a primjer energane u Babinoj Gredi je važan pionirski doprinos razvoju i modernizaciji hrvatske poljoprivrede, jer sektor ima prostora za daljnju modernizaciju koristeći rješenja kao što su fotonaponski sustavi, vjetroturbine, toplinske pumpe, solarni paneli i hibridni toplinski sustavi.
