Najveća hrvatska kogeneracija na biomasu Uni Viridas iz Babine Grede posluje unutar francuske Pearl Group i stalno razvija inovativne projekte u cilju poboljšanja učinaka u svom poslovanju, uglavnom u području povećanja održivosti prerade drvne biomase i postizanja čim veće razine energetske učinkovitosti. U petak 17.04.2026. elektranu je posjetio resorni ministar poljoprivrede David Vlajčić, kako bi se iz prve ruke uvjerio u učinkovitost pretvaranja drvnog otpada u elektrani u toplinsku energiju, koja se potom uspješno koristi za sušenje drva grijanje okolnih plastenika.
Osim Ministra, u posjetu su sudjelovali i predstavnici tvrtke Podravka kao i vodeći proizvođači povrća koji već razvijaju plasteničku proizvodnju. Uni Viridas od samih početaka realizacije ovog inovativnog projekta usko surađuje s obitelji Bošković iz Županje koja se do sada u Slavoniji uspješno etablirala kao važan subjekt u ovom sektoru.
Uni Virdas je u prethodnoj fazi uspješno realizirao prijenos toplinske energije za sušenje drva u obližnjem pogonu za preradu drva Florian, a velika nastojanja iz proteklih godina rezultirala su sada izgradnjom modernog plastenika, kao i s ranijom proizvodnjom šparoga na više od 2 hektara. Toplina za uzgoj rajčica, šparoga i paprika će se proizvođačima isporučiti u potpunosti besplatno, što je vrlo zanimljivo.
Poljoprivredna proizvodnja u staklenicima i plastenicima može se definirati kao optimalni kompromis između korištenja obnovljivih izvora energije i učinkovite proizvodnje povrća ili cvjećarskih vrsta. Razvijene zemlje, poput Nizozemske ili Italije imaju cilj maksimiziranja produktivnosti proizvodnje u stakleniku, na temelju svjetlosnih i toplinskih uvjeta, što znatno utječe na bolji prinos, rast i razvoj biljaka, a u konačnici povećava prihode poljoprivrednicima te im nudi sigurnost i cjelogodišnje poslovanje. Primjer tvrtke Uni Viridas zorno pokazuje kako se kroz plastenike može postići veća energetska učinkovitost, odnosno veća profitabilnost lokalnih resursa uz korištenje toplinske energije iz biomase. Sve navedeno rezultira i novim lokalnim zapošljavanjem, što ovom inovativnom projektu daje veliku lokalnu i nacionalnu važnost.
Navedeni iskorak u Babinoj Gredi nije velika novost unutar zemalja EU, zapravo on je u skladu sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, a energetska učinkovitost postaje osnova široke razvojne politike Green Deal EU, kojom Europska unija nastoji smanjiti štetne emisije i povećati veće korištenje alternativnih izvora energije u svim granama gospodarstva pa tako i u poljoprivredi. Energana Uni Viridas proizvodi 10 MW električne energije i preko 20 MW toplinske energije i ovime potvrđuje kako je moguća integracija toplinske energije proizvedene iz drvne biomase pridobivene iz otpadnog drva spačvanskih šuma, a novi moderni plastenici u Babinoj Gredi u neposrednoj blizini elektrane potvrđuje kako u RH postoje velike mogućnosti za daljnji rast površina pod staklenicima i i plastenicima, a u svrhu osiguravanje dostatnosti u proizvodnji hrane unutar RH i EU. U tom smislu veseli što se u najširoj javnosti sve više govori o hrani kao strateškom resursu, a upravo ovakva integrirana proizvodnja i sinergija OIE i poljoprivredne proizvodnje potvrđuje enormne mogućnosti povećanja površina pod plastenicima.
Nažalost, ne postoji slična šire raširena praksa u RH, iako u državi djeluju desetine sličnih kogeneracijskih i energetskih postrojenja, stoga se može reći kako je i Hrvatska u samim počecima ovakve suradnje, jer osim primjera Uni Viridas ne postoje drugi relevantni slučajevi uspješnog integriranja plasteničke proizvodnje uz kontinuirano korištenje obnovljive energije.
O realizaciji projekta, odnosno o posjetu ove važne delegacije razgovarali smo s predsjednikom Uprave Uni Viridas-a g. Viktorom Horvatinovićem.
D&N: Kako ocjenjujete posjet ministra vašoj kogeneraciji u Babinoj Gredi, jeste li zadovoljni?
Viktor Horvatinović – Uni Viridas: Mi smo zadovoljni, zapravo prezadovoljni, jer se vidjelo kako je Ministar vrlo uspješno komunicirao i razgovarao s okupljenim kolegama o mnogim detaljima i mogućem razvoju događaja. Zadovoljni smo jer smo uspjeli približiti naš projekt Ministarstvu, ali i kolegama iz poljoprivrede, odnosno kolegama iz Podravke. Uspjeli smo u toj namjeri, jer se na vrlo jednostavan način pokazalo kako funkcionira cijeli koncept suradnje i kako se jednostavno povezuju energetski i poljoprivredni sektor, a na dobrobit lokalne zajednice.
D&N: Možete li nam pobliže pojasniti vaše inovacije, odnosno potrebu da pružite logistiku obližnjoj plasteničkoj proizvodnji?
Viktor Horvatinović – Uni Viridas: Naša grupacija od samih početaka u Babinoj Gredi radi na pronalasku optimalnih tehnoloških rješenja unutar samog pogona, ali i na razvoju novih poslovnih modela, jer smo aktivan član poslovne zajednice i nastojimo biti društveno odgovorni. U suradnji s lokalnim partnerima pronašli smo tehničko rješenje da se niskotemperaturna toplinska energija do 40 stupnjeva C prikupi i usmjeri u grijanje obližnjeg plastenika. Treba reći kako je drvna sirovina koju mi koristimo na razini otpada, posebice uzmemo li u obzir činjenicu kako koristimo preostalo drvo iz vjertoloma u šumi Spačva, a preradom u energani proizvodimo električnu energiju te toplinsku energiju koja sada postaje razvojni zamašnjak za lokalne poljoprivrednike.
D&N: Kako mislite da bi mogli još bolje valorizirati toplinsku energiju iz kogeneracijskih pogona?
Viktor Horvatinović – Uni Viridas: Samo izgradnjom većeg kapaciteta. Već ovim modelom, korištenjem visokotemperaturne toplinske energije za potrebe sušarskih kapaciteta u drvopreprađivačkoj industriji te korištenjem niskotemperaturne toplinske energije za grijanje plastenika i nasada šparoga, dosegnut je odličan optimum korištenja toplinske energije, čime smo zadovoljni. Razvoj energetike, posebice OIE te poljoprivrede može ići ruku pod ruku – ekonomsko korištenje toplinskog konzuma dodatno se može povećati izgradnjom novih plasteničkih kapaciteta. Jako smo zadovoljni što smo bili u prilici pokazati ministru i kolegama iz sektora poljoprivrede i energetike inovativne načine korištenja toplinske energije kojim se maksimizira njihovo iskorištavanje i ostvaruje izuzetna visoka efikasnost naše energane.
Zaključak: Hrvatski agro sustav ostvaruje negativnu izvoznu bilancu i RH je veći uvoznik hrane, nego što se izvozi. U Europskom parlamentu, ali posljedično i u Hrvatskom saboru mogu se čuti brojne rasprave, posebice u smislu potrebe za sustavnim planiranjem i upravljanjem proizvodnjom usjeva, kao i za većom proizvodnjom voća i povrća te za postizanjem samodostatnosti. Posebno se ističe kako je potencijalni prinos stakleničkih hortikulturnih i cvjećarskih kultura izuzetno visok, po uzoru na Nizozemsku ili s druge strane prinos u stakleničkoj proizvodnji povrća po uzoru na Italiju. Primjena koncepta intenzivnih plasteničkih sustava uključuje uvođenje modernih tehnologija temeljenih na obnovljivim izvorima energije, a primjer energane u Babinoj Gredi je važan pionirski doprinos razvoju i modernizaciji hrvatske poljoprivrede, jer sektor ima prostora za daljnju modernizaciju koristeći rješenja kao što su fotonaponski sustavi, vjetroturbine, toplinske pumpe, solarni paneli i hibridni toplinski sustavi.
