Rast šuma i povećanje drvnih zaliha u Europskoj uniji i dalje nadmašuje razinu sječe, što potvrđuje održivost europskog šumarstva. Ključni pokazatelj održivog gospodarenja jest odnos između godišnjeg prirasta drvne mase i količine posječenog drva. Kako bi šume ostale zdrave i produktivne, sječa mora biti održiva – manja od prirodnog prirasta, odnosno treba težiti što većem neto godišnjem povećanju drvne mase u europskim šumama.
Prema podacima za 2023. godinu, čak 23 države članice EU s dostupnim statistikama bilježe veći prirast nego sječu. Najveći višak i povećanje drvnih zaliha nakon sječe ostvaren je u Rumunjskoj (39,9 mil. m³), zatim u Švedskoj (26,4 mil. m³) i Poljskoj (26,3 mil. m³). Iznimku predstavlja Estonija, gdje je razina sječe premašila prirast, što je rezultiralo smanjenjem drvne zalihe za 2,5 mil. m³.
Hrvatska i Slovenija bilježe dobre i održive rezultate s povećanjem drvnih zaliha između 3 i 4 mil. m³, a situacija će biti još jasnija nakon što se prezentiraju rezultati Državne inventure šume tijekom ove godine. RH ima vrlo održiv pristup uz potrajno gospodarenje šumama sa stalnim povećanjem zaliha. Ovi europski podaci dodatno potvrđuju važnost održivosti u RH, koje osigurava dugoročnu stabilnost sirovinske baze u šumama RH i EU-a.
Sustavno praćenje odnosa prirasta i sječe omogućuje precizniju procjenu ekološkog i ugljičnog otiska industrije, uz isključivanje nepredvidivih gubitaka poput nepogoda, požara ili oluja. Takav održivi pristup šumarstvu ključan je za očuvanje konkurentnosti i održivosti domaće drvno-prerađivačke industrije koja uz ova ekološko-klimastska ograničenja ionako ima previše tržišnih izazova, već duže vrijeme.
