Novo istraživanje znanstvenika s Tehničkog sveučilišta u Darmstadtu (TU Darmstadt) otkriva da šume postaju značajna skladišta mikroplastike koja u njih dospijeva izravno iz atmosfere. Studija je objavljena u časopisu Nature Communications Earth & Environment, a donosi prve jasne dokaze da se plastične čestice talože na krošnjama drveća te potom prenose na tlo kišom i otpalim lišćem.
Znanstvenici su na četiri šumske lokacije istočno od Darmstadta analizirali tlo, lišće i atmosferske taloge koristeći novu metodu za detekciju mikroplastike na površini listova. Najveće koncentracije pronađene su u gornjem sloju otpalog lišća, no značajne količine otkrivene su i dublje u tlu, gdje ih prenose procesi razgradnje i organizmi koji obrađuju tlo.
Modeliranjem unosa mikroplastike od 1950-ih pa do sada, istraživači su zaključili da većina zagađenja potječe iz zraka, a ne iz lokalnih izvora. Time šume postaju važan pokazatelj difuznog atmosferskog onečišćenja.
Autori upozoravaju da mikroplastika predstavlja veliki problem za šumske ekosustave već pogođene klimatskim promjenama, a nalazi potvrđuju i da se plastične čestice globalno prenose zrakom, što otvara pitanja o mogućim rizicima za ljudsko zdravlje.