Globalno tržište šumarstva procjenjuje se na 15.234,2 mil. USD u 2026., uz očekivani rast na 18.774,15 mil. USD do 2034., s prosječnom stopom rasta od 7,65 posto. Šumarstvo obuhvaća sve aktivnosti vezane uz sadnju, njegu i zaštitu šuma, a drvo ostaje ključna sirovina za graditeljstvo, industrijske proizvode i bioenergiju. Prema FAO‑u, šume pokrivaju 4,06 mlrd. ha, odnosno 31 posto kopnene površine planeta, a godišnje apsorbiraju 7,6 mlrd. tona CO₂, što ih čini važnim čimbenikom klimatske politike. Glavni pokretači rasta su klimatske inicijative, tehnološki napredak u održivom gospodarenju šumama i rast potražnje za ekološkim materijalima.
Najveći udio tržišta drži Sjeverna Amerika s 40,4 posto, dok Azija i Pacifik bilježe najbrži rast zbog urbanizacije i povećane potražnje za drvom. Europa ostaje snažan proizvođač zahvaljujući razvijenim praksama gospodarenja, iako nove regulative o deforestaciji mogu utjecati na trgovinske tokove. Najveći segment primjene je graditeljstvo, s udjelom od 73,1 posto, dok industrijski proizvodi bilježe ubrzani rast.
Za Hrvatsku, s razvijenom sječom i ophodnjom šuma te rastućom industrijom namještaja, globalni trendovi otvaraju prostor za veći izvoz oblog drva, certificiranih proizvoda i biomase. Posebno se ističe prilika u segmentu održivih građevinskih materijala, gdje potražnja snažno raste.