Njemačke šume prolaze kroz najveću krizu u novijoj povijesti. U planinskom području Harz, gdje su se prostirale guste smrekove sastojine, danas dominiraju osušena stabla nakon godina suša, toplinskih valova i masovnog napada potkornjaka. Od 2018. do 2021. Njemačka je izgubila oko pola milijuna hektara šume, gotovo 5% ukupne površine, što je snažno pogodilo i tamošnju drvnu industriju.
Slični procesi zahvaćaju i druge europske zemlje, Češku, Švedsku, Norvešku, Francusku i Grčku, što ukazuje na širu destabilizaciju šumskih ekosustava. Posljedice se već vide u statistici: europski šumski ugljični ponor slabi brže nego što se očekivalo, a neke zemlje, poput Finske, bilježe čak i prelazak šuma u neto izvor emisija. To stvara dodatni pritisak na industriju i energetiku, ali i na sektore koji ovise o stabilnoj opskrbi drvom.
Njemački šumari zato napuštaju tehnike uzgoja, jer iz tradicionalne monokulture smreke sve više prelaze na mješovite sastojine bukve, jele, javora, hrasta i drugih vrsta. Istraživanja potvrđuju da raznolikost povećava otpornost na sušu, štetnike i požare, a time i dugoročnu stabilnost opskrbe sirovinom. U Harzu se već stvaraju „džepovi“ raznolikih mladih šuma koje bi trebale spriječiti ponavljanje katastrofe kakva je pogodila regiju.
Za drvnu industriju u Hrvatskoj i regiji ovo je vrlo važan signal. Smanjena dostupnost smreke i drugih vrsta iz srednje Europe može dovesti do rasta cijena, promjena u strukturi uvoza i jačeg pritiska na domaće resurse. Istodobno, trendovi u Njemačkoj ukazuju na potrebu brze prilagodbe, od širenja palete korištenih vrsta drva do ulaganja u inovativne tehnologije koje omogućuju fleksibilniju preradu i nove vrste pametnih proizvoda.
ZAKLJUČAK: Klimatske promjene više nisu udaljeni problem, iz Amazonije iz Indonezije. One već sada snažno oblikuju europsko tržište drva, a sukladno opažanjima struke može se konstatirati kako otpornije i raznovrsnije šume postaju ključ za dugoročnu stabilnost cijelog na šumi baziranog sektora.