Više od 100 zainteresiranih dionika sudjelovalo je na susretu slovenskog i hrvatskog na šumi baziranog sektora koji se održao u prošlu srijedu, 29.01.2025. u slovenskom mjestu Straža, poznatom kao sjedište nekadašnjeg kombinata Novoles, a danas po renomiranoj drvoprerađivačkoj tvrtki Solis Timber koja je u istoj prigodi upriličila posjet svojoj pilani i pogonu koji godišnje preradi preko 60.000 kubika drvne oblovine. Radi se o vrlo modernoj proizvodnji u vlasništvu obitelji Joška Zorana koja je ogledni primjer održivog razvoja u sektoru, a osim primarne prerade velika ulaganja se odnose na finalne i „smart“ proizvode iz drva. U neposrednoj blizini Solisa nalaze se i druge slične tvrtke iz drvoprerađivačke djelatnosti koje se u svom poslovanju nadovezuju na stoljetnu tradiciju prerade drva u Novom Mestu.
Na susretu je u svojstvu domaćina bio prisutan i Dušan Krštinc, načelnik Općine Straža koja je po razvijenosti na 4. mjestu u Sloveniji. U svome obraćanju načelnik Krštinc je u više navrata istaknuo krucijalnu važnost lokalne prerade drva i tvrtki za funkcioniranje i za dohodovnost općine.
Inicijatori susreta su bile sektorske udruge Zavod SLOLES i HRVATSKI DRVNI KLASTER, a s obzirom na vrlo složene prilike na europskom i regionalnom tržištu, te na mogući utjecaj geostrateških okolnosti na buduće poslovanje poduzeća u sektoru šumarstva i drvne industrije, među prisutnima se povela vrlo ozbiljna rasprava u kojoj sudjelovalo preko 30 govornika.
Razmjena informacija o situaciji na tržištu drva i drvnih proizvoda je bio logičan slijed glavnog tematskog prioriteta na susretu, jer je tvrtkama i državama zajedničko rješavanje i otklanjanje posljedica kriznog okruženja koje proizlazi iz lošijih gospodarskih kretanja u Njemačkoj (stagnacija i pad BDP-a), a krizni pokazatelji su karakteristični i za poslovanje Italije, glavnog – tradicionalnog kupca drvnih proizvoda iz Hrvatske i Slovenije. U Italiji je sektor drvo-namještaj u 2024. zabilježio pad od cca -4,5%, s time da su neki sektori poput sektora ploča zabilježili pad prihoda i proizvodnje veći do -10%.
U vrlo opsežnoj i stručnoj raspravi na susretu sudjelovali su Miha Zupančič iz Gozdnog gospodarstva Novo Mesto ujedno i domaćin, Franc Pogačnik – upravnik gozdov Nadškofije Ljubljana, Aleš Kadunc iz tvrtke Slovenski državni gozdovi d.o.o.,Marijan Sadek iz Sekcija lesarstva pri Obrtni zbornici, Bojan Resman iz SLOLES-a,Rok Suhodolnik iz Združenja biomase Slovenije, Rok Sedminek iz Zveze združenja lastnikov gozdov Slovenije, Janez Zafran iz Zavoda za gozdove, Tomislav Hodalj iz tvrtke Egorra Namještaj iz Lepoglava, Goran Pleše iz tvrtke Stenavert/ Fantoni– Udine, prof.dr.sc. Ivica Tikvić, profesor na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu, te Kristina Kranjčec iz Časopisa Drvo&Namještaj/ Hrvatska udruga za biomasu Crobiom.
IZJAVE:
Edi Oblak, predsjednik, zavod SLOLES
Zadovoljni smo velikim odazivom slovenskih i hrvatski predstavnika, a ovaj susret pokazuje kako imam mnoštvo zajedničkih tema koje ćemo artikulirati u budućoj suradnji. Zajedno smo aktivni već duže vrijeme, mi smo do sada uglavnom posjećivali vaše stručne događaje u Hrvatskoj, poput Kongresa pilanara. Surađujemo zajedno i u Bruxellesu, a tema primjena EUDR-a nas alarmira na isti način.
Igor Milavec, direktor, Udruženje drvne i namještajske industrije- Gospodarska zbornica Slovenije
Sektor se u Sloveniji konsolidirao u posljednjem desetljeću i sada smo na 12.000 zaposlenih i 2 mrld. EUR prometa. Položaj sektora se u strateškim dokumentima poboljšao i sada je ovaj sektor zajedno s automobilskom industrijom percipiran u vladinim razvojnim projektima do 2030.kao važna razvojna poluga u Republici Sloveniji. Od zajedničkih tema naglašavam problem stupanja na snagu EUDR-a, oko čega dijelimo zabrinutost s hrvatskim kolegama, te surađujemo kroz mrežu sektorskih udruženja u centralnoj Europi.
Mario Klobučar, direktora sektora, Hrvatske šume d.o.o.
Komercijalna kretanja na tržištu drvne sirovine su još uvijek negativna, a situaciju u Hrvatskoj otežavaju posljedice elementarne nepogode u Slavoniji u kojoj je stradalo 5 mil. m3 drvne mase. Naša tvrtka je također aktivna u pogledu korištenja EU sredstava i do sada smo sudjelovali u različitim projektima vrijednosti preko 200 mil. EUR. Okrenuti smo sve više prema inovativnim i avangardnim temama poput monetizacije CO2.
Marko Matjašič, glavni direktor, Slovenski državni gozdovi d.o.o.
Zadovoljni smo poslovanjem tvrtke koja drvnom sirovinom opskrbljuje većinu slovenske drvne industrije i nastojimo s kupcima uspostaviti dobru komunikaciju i stabilnu isporuku sirovine, a velika sezonalnost radova se također ogleda u našem poslovanju. Klimatske promjene već sada u velikoj mjeri utječu na način gospodarenja u šumama u Sloveniji i nadamo se kako se postojeće stanje neće dodatno pogoršavati u narednim godinama.
Jozo Vrdoljak, Grupacija Bjelin (Švedska/Hrvatska)
Grupacija Bjelin ulaže milijunske iznose u modernizaciju postojećih proizvodnji u Hrvatskoj, ali i u izgradnju novih tvornica, preko 200 mil. EUR su uložile naše matične tvrtke iz Švedske. U Ogulinu gradimo najveću tvornicu podova na svijetu, a naša tvrtka zapošljava preko 2.600 radnika te radi na stalnoj primjeni proizvodnih i tržišnih inovacija. Trenutne prilike na europskom tržištu su dosta složene i tu ne postoje jednostavna rješenja.
Darko Sajko, generalni direktor, Direktorat za lesarstvo, Ministrstvo za gospodarstvo, turizem in šport
U stalnoj smo komunikaciji sa slovenskom drvnom industrijom i svim sektorskim udrugama, kao i drugim nadležnim institucijama, iako smo relativno nova uprava. Pripremamo različite javne pozive koji mogu pomoći industriji u tržišnoj prilagodbi, posebno za mikro i male tvrtke u sektoru. Za nas je digitalizacija vrlo važna tema, kao i općeniti prelazak na zeleno gospodarstvo.
Franjo Mihelčić, predsjednik uprave i vlasnik, Lokve d.o.o.
Impresionirani smo onime što smo danas vidjeli u obilasku tvrtke Solis Timber, radi se o tehnološki vrlo usklađenoj proizvodnji kakvoj trebaju težiti sve pilane u ovom dijelu Europe. Mi smo kao tvrtka jedan od vodećih proizvođača drvenih prozora u Hrvatskoj i pratimo tehnološke trendove u preradi mekog drva te nastojimo izvoziti drvene prozore u Italiju, Austriju i Njemačku. Imamo dosta zajedničkih tema sa slovenskim kolegama i podržavam ideju da se ponovno okupimo u nekom narednom periodu, jer je razmjena iskustava dobro došla.
Prof.dr.sc. Miha Humar, profesor, izvanredni član SAZU / Biotehnična fakulteta, Univerza v Ljubljani
Reći ću kako je i naš Fakultet privatni šumovlasnik, jer posjedujemo 600 hektara šume, a ostvareni prihod od šume se koristi za pomoć studentima slabijeg imovnog stanja. Stvari se u sektoru dosta mijenjaju, u pogledu klime i štetnika, pada nam otpornost šuma, ali naš najveći problem se nalazi u području ljudskih resursa. Danas je u Sloveniji akreditirano preko 900 različitih studijskih programa, stoga računamo da se tek oko 10 studenata odnosi na jedan program, što je previše fragmentirano i moglo bi se odraziti i na kvalitetu budućih kadrova u sektoru.
Miljenko Županić, tajnik, Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika
Naš Savez dobro surađuje sa slovenskim kolegama, dijelimo iskustva i međusobno se posjećujemo te surađujemo i u Bruxellesu. Nama je važna tema certificiranja privatnih šuma te veća mobilizacija drvne sirovine iz privatnih šuma, kojih ima u Hrvatskoj oko 700.000 hektara, ali u vlasništvu 600.000 privatnih vlasnika. Jedan manji dio šuma, otprilike 50.000 hektara ima vrlo uredno gospodarenje i upravljanje, dok se preostali dio smatra neuređenim tržištem drvne sirovine u kojem je moguće uvesti više reda. Svjesni smo kako će u cijeloj Europi doći do smanjenja sječivih etata, možda i do 30% te kako će se naplaćivati ekološke usluge.
Gregor Danev, direktor, Zavod za gozdove Slovenije
Naše globalno društvo je u sve većim teškoćama, ali i naša klima, stoga osjećamo i posljedice u šumarstvu. U Sloveniji se radi dobro u struci i imamo održivo šumarstvo s prirastom oko 7,5 mil. m3 što nam daje dobre mogućnosti za povećanje postojećih etata. Naravno, stalno se povećava i udio sortimenata iz sanitarnih sječa, one su sada na razini od 30-50%, a uočava se i povećanje udjela bukve, kao i smanjuje udjela smreke u zalihama. U naših 14 područnih ureda godišnje obradimo preko 70.000 zahtjeva za sječu, a sve nam je važnija i digitalna pismenost šumovlasnika, od kojih je njih oko 100.000 aktivno u gospodarenju šumama.
Kaja Zoran Ledinek, CEO, Solis Timber
Inovativnost je sastavni dio naše obiteljske tvrtke koja posluje u Europi te u SAD-u, Africi i u Aziji, a piljenu građu izvozimo u više od 30 zemalja svijeta. U proteklom desetljeću smo povećali broj zaposlenika i uložili smo ozbiljna sredstva u najsuvremeniju opremu, kao i u automatizaciju proizvodnog procesa. Radimo i na uvođenju KVH proizvoda u naš asortiman, jer upravo s najmodernijom opremom za preradu drva nastojimo razviti inovativne te najoptimalnije proizvode za naše kupce.
Marijan Kavran, Hrvatski drvni klaster/ Crobiom – Hrvatska udruga za biomasu
Drago nam je što su kolege iz SLOLES-a prihvatile inicijativu i što smo u Novom Mestu okupili ovako važne protagoniste iz obje zemlje, na jednom mjestu i s zajedničkim ciljem. Razloga za susret ima napretek, a glavni je stanje u sektoru koje uopće nije obećavajuće, jer svjedočimo kako su značajno usporena kretanja na europskim i svjetskim tržištima drvnih proizvoda. Možda smo u Hrvatskoj kroz proteklih 30 godina bolje organizirali razmjenu sektorskih informacija, jer smo se redovito okupljali i više diskutirali o tržištu i o trendovima, a dolazili su nam i važni gosti iz Regije JIE, kao i iz cijele Europe. Sadašnji problemi na tržištima nisu nerješivi, a obje zemlje karakteriziraju zreli i zaokruženi proizvodi sektori, bilo u šumarstvu ili u preradi drva, stoga možemo i moramo dugoročno biti optimistični. Ovakvi susreti nemaju cilj rješavati probleme nego omogućiti bolje informiranje o prilikama u susjednoj zemlji, jer često upravo na iskustvima kod susjeda možemo shvatiti i spoznati neke vlastite greške ili naše prednosti. Rado ćemo se odazvati idejama za naredno druženje u Hrvatskoj.
Nakon provedene rasprave usvojeni su sljedeći:
Z A K L J U Č C I
• Očekuje se još veći utjecaj klimatskih promjena na stanje u šumama i na sječivi etat, stoga je budućnost sektora sve neizvjesnija;
• Pojedine vrste drva su se za sada pokazale otpornijim, a uočava se bolja prilagodba bukve, što se poklapa s brojnim predviđanjima europskih stručnjaka o budućoj poziciji i količini tvrdog drva na tržištu;
• Uzimajući u obzir postojeće EU politike i ulogu šuma u globalnom smanjenju CO2 emisija, potrebno je uz jačanje ekoloških usluga i bioraznolikosti, jačati i gospodarsku funkciju šuma, odnosno nastaviti s pridobivanjem drvne mase koja je osnova zapošljavanja na ruralnim područjima u obje zemlje;
• Potrebno je pronaći nove kanale i izvore sredstava za korištenje bespovratnog financiranja iz EU izvora za drvnu industriju i šumarstvo,jer se bez novih investicija i bez temeljite modernizacije sektora nije moguće uloviti u koštac s rastućom konkurencijom na europskim i svjetskim tržištima;
• Stroga primjena EUDR direktive može stvoriti velike troškove i povećati administrativne obaveze u šumarskim i drvno-prerađivačkim poduzećima, stoga je potrebno nastaviti s lobiranjem za odgodu ove direktive, ili za izuzimanje na šumi baziranih sektora iz njene buduće primjene;
• Kadrovska pitanja u obje zemlje predstavljaju ključ za strateško planiranje jer se bez kvalitetne i stručne radne snage, posebice u inženjerskom segmentu ne može pristupiti izradi i primjeni ambicioznih razvojnih strategija po uzoru na najrazvijenije zemlje;
• Potrebno je nastaviti s intenzivnom komunikacijom šumarstva i drvne industrije u Sloveniji i Hrvatskoj te nastaviti s organiziranjem periodičkih susreta, a u cilju razmjena najboljih praksi, kao i utvrđivanja zajedničkih prioriteta u području tržišta drvnih proizvoda, smanjenja utjecaja klimatskih promjena, kod primjene novih tehnologija,kao i kod rješavanja sve brojnijih kadrovskih izazova.
U Novom Mestu, 29.01.2025.
ZAVOD SLOLES
HRVATSKI DRVNI KLASTER