Časopis Drvo&Namještaj u ponedjeljak 25.08.2025. organizira konferenciju na temu Trgovina drvom i drvna sirovina na kojoj će se obrađivati ključne teme vezane uz aktualno stanje na tržištu drva i drvne sirovine, te svi izazovi s kojima se drvni sektor trenutno susreće.
Pregled najnovijih informacija s inozemnog tržišta možete pronaći u nastavku, a za više informacija o konferenciji obratite nam se na e-mail info@drvniklaster.hr ili se prijavite na konferenciju ispunjavanjem PRIJAVNICE.
Glavna srednjoeuropska tržišta (DACH zemlje – Njemačka, Austrija, Švicarska) posljednjih mjeseci bilježe stagnaciju, što zbog daljnjeg smanjenja proizvodnje i prerade drva povezanog sa sve složenijim prilikama sa dostupnim sirovinama i s razvojem tržišta, stoga se nastavlja relativno promjenjiv trend koji prevladava u posljednje dvije godine. Navedeno je rezultiralo u drugom tromjesečju padom prodaje mekog drva na promatranim tržištima za oko -5%. Međutim, upravo s uvođenjem viših cijena građe pilanari i trgovci pokušavaju kompenzirati lošije rezultate koji se u EU članicama pojavljuju zbog ukupnog smanjenja proizvodnje i prerade drva. Cijene na drugim tržištima u EU su u stagnaciji, a u kolovozu imaju tendenciju dodatnog pada.
Općenito, u ekonomiji drvnih proizvoda, tržišta se mogu okrenuti jednako brzo kao što su i brzo rasla. Trendovi iz protekle dvije godine pokazuju da prenagli i preoštar porast cijena sirovina tijekom 2022. može postati teško podnošljiv za sektor poluproizvoda ili gotovih prerađenih proizvoda, a posljedični trendovi mogu rezultirati značajnom fazom pada kod većine europskih proizvođača. Najbolji primjer se odnosi na francuski šumsko-drvni sektor, koji očito nije iznimka od ovog pravila. Naime, početkom 2000-ih godina, bukva je dosegla svoj vrhunac zbog izraženog kineskog entuzijazma, no kasnije se na tržištu ta potražnja skoro potpuno srušila. Nedavno je na francuskom tržištu ponovno došlo do porasta, nakon Covida i 2022. Potom je zabilježena i velika potražnja za hrastom, što je izazvalo oštre strukovne i političke rasprave u zemlji, ali i na razini EU-a.
SAD je posljednjih mjeseci pokrenuo niz carinskih procedura te posljedično i trgovinske sukobe. Njihova administracija dnevno ažurira visoke stope carina, koje će u nekim slučajevima biti uzajamne. Srećom, izvoz drva iz EU za sada nije pogođen američkom uvoznom stopom od 15% iako su EU proizvodi poput inženjerskog drva i kompozita pod udarom carina od 15%. Analitičari predviđaju neviđene implikacije za globalnu trgovinu drvnim proizvodima.
Njemačka
Trupci smreke prelaze 130 EUR/m³. U nekim njemačkim pokrajinama cijene smrekovih trupaca su na paritetu Fco šumska cesta bile na razini 133-135 EUR/m³. Unatoč relativno rezerviranom stavu šumovlasnika početkom ljeta, neki od njih su s pilanama upravo ovih dana razmatrali povećanje ugovorenih količina za sječu predviđenu tijekom jesenskog razdoblja.
Slab srpanj za njemačke pilane koje pile bukvu. Stručni mediji su prenijeli kako u Njemačkoj gotovo da trenutno nema kineske potražnje za neobrađenom bukovom građom, što je dovelo do nezadovoljstva kod pilana i izvoznika s razvojem prodaje bukovih sortimenata krajem srpnja. Tržište je s velikim optimizmom gledalo na blagi porast interesa za europskom bukvom na nekim prodajnim tržištima početkom ljeta (5. i 6. mjesec), ali taj je trend pretrpio veliki pad kroz posljednjih nekoliko tjedana. Upiti za bukvu, posebice narudžbe i isporuke na prekomorska tržišta su u srpnju znatno smanjeni.
Prodaja svih pilana je bila nešto bolja od prošlogodišnje razine u I-VI razdoblju. U prvoj polovici ove godine, njemačka pilanska industrija zabilježila je blagi rast prodaje u usporedbi s 2024. Međutim, u lipnju je prodaja pala i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, a pad se najviše osjetio kod tvrdog drva.
Austrija
ÖBf-Austrijske državne šume su u prvoj polovici godine proizvele oko 30% manje drva koje je zaraženo potkornjakom.
Italija
Povećan uvoz mekog drva. U prvih pet mjeseci Italija je povećala kupnju stranog mekog drva za +7% u odnosu na prethodnu godinu. Austrija je isporučila preko 1 milijun m³ što se zabilježilo prvi put od istog razdoblja (siječanj-svibanj) 2022. Najveći relativni porast zabilježen je u uvozu iz Poljske, Slovačke i Francuske.
Skandinavija i nordijsko tržište
Investicije unatoč krizi – Stora Enso je uložila 1,1 mlrd. EUR u novo otvorenu proizvodnu liniju ambalaže u sjevernom finskom gradu Ouluu. Radi se onajvećoj i najmodernijoj proizvodnoj liniji u Europi za kartonsku ambalažu, a koja je otvorena 18. kolovoza 2025. Proizvodnja u ovoj tvornici u sastavu koncerna Stora Ensa bit će konkretan odgovor na rastuću potražnju za obnovljivom ambalažom diljem svijeta i važan je doprinos prijelazu na kružno biogospodarstvo. Istovremeno, ovaj najmoderniji proizvodni pogon snažno podržava jačanje konkurentnosti Finske i povećava izvoz drvnih proizvoda veće dodane vrijednosti.
Jugoistočna Azija
EU drži dobre pozicije kod izvoza mekog drva, iako je ostvaren pad od -5% u odnosu na prošlu godinu. Generalno gledajući, bilježi se stabilna potražnja za mekim drvom u jugoistočnoj Aziji tijekom prve polovice 2025. Tvrtke iz EU drže velike tržišne udjele u Indiji, na Filipinima i u Pakistanu. Nasuprot smanjenju prodaje Europljana veći izvoz od čak +11% zabilježili su izvoznici s Novog Zelanda i iz Brazila u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
Kina
Kineski uvoz trupaca iz SAD-a pao je za 90% u lipnju zbog fitosanitarne zabrane i trgovinskih napetosti. Najveći kupac američkih trupaca je Kina.
SAD i Kanada
Najnoviji politički potez SAD-a je povećao carine na kanadsko meko drvo na preko 35%!
Američka drvna industrija u razvoju trgovinskog rata vidi priliku za svoj rast, jer oni već godinama stalno ističu visoke kanadske potpore i državne subvencije njihovom drvnom sektoru. Zarada lokalnih tvrtki poput Rayoniera već bilježi rast, kao i izvozni rezultati na nekim tržištima, dok se na drugim događaju veliki zastoji.
Kanadska pilanska industrija je djelomično zaustavila svoje aktivnosti zbog povećanih američkih carina i regulatorne nesigurnosti. Kanada je upravo predstavila paket podrške od 1,2 mlrd. CAD za svoje drvoprerađivače, dok su netom uvedene američke carine na drvo postale ozbiljna prijetnja za smanjenje uvoza i potencijalno za nastanak nestašica.
Ugledni Holz-Zentralblatt je objavio kako je tijekom ove godine SAD izvezao znatno više furnira u Europu, nego tvrdog drva. Za prvu polovicu ove godine, službene statistike američke vanjske trgovine pokazuju kako je izvoz furnira od tvrdog drva u Njemačku bio vrijedan 9,7 mil. USD, što je bilo za +27% više nego u istom razdoblju prošle godine.
SAD je u prvoj polovici ove godine uvezao 16,4 milijuna m³ mekog drva, što je 5% manje nego u prvih šest mjeseci 2024. Dobri trendovi se odnose na izvoz mekog drva iz EU prema SAD-u, jer su Amerikanci u razdoblju I – VI uvezli za +5% više europskih četinjača.
Izvoz američkog tvrdog drva u regiju Bliskog istoka i Sjeverne Afrike porastao za 11% u prvoj polovici godine. UAE je zadržao svoju poziciju vodećeg tržišta u regiji, sa stabilnom potražnjom za američkim tvrdim drvom. Prema Američkom vijeću za izvoz tvrdog drva (AHEC), u prvih šest mjeseci zabilježen je porast od 11% u odnosu na prethodnu godinu.Prema ažuriranim podacima Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Država (USDA), ukupne pošiljke dosegle su 45.369 kubičnih metara, u vrijednosti od 37,78 milijuna dolara, što je porast od 8% u usporedbi s istim razdobljem 2024. godine.
UAE je zadržao svoju poziciju vodećeg tržišta u regiji, sa stabilnom potražnjom za američkim vrstama, dok su Egipat, Libanon i Izrael zabilježili snažan dvoznamenkasti rast. Alžir i Bahrein su zabilježili značajan porast, ali s manjim količinama. Suprotno tome, Turska i Saudijska Arabija zabilježile su pad i vrijednosti i količine, što odražava prilagodbe lokalnog tržišta te vjerojatno odražava i posljedice geostrategijskih kretanja na tržištu.
Hrast je ostao vodeća američka vrsta koja se isporučuje na tržište MENA zemalja, sudjelujući značajno u udjelu ukupnog izvoza, a ostale istaknute vrste uključivale su orah i jasen, s značajnim količinama jasena koje i dalje pronalaze kupce među turskim proizvođačima koji se bave termičkom modifikacijom.
Unatoč većim troškovima i carinama, Vijetnam ostaje dominantan dobavljač drva i drvnih proizvoda SAD-u, gdje je završilo čak 55,9% izvoza zemlje u prvih sedam mjeseci 2025. Prema revidiranoj američkoj recipročnoj carinskoj politici koja je stupila na snagu 7. kolovoza, vijetnamski drvni proizvodi sada se suočavaju s carinom od 19,1%, što je dio šire stope od 20% koja se primjenjuje na uvoz iz ove azijske zemlje. Vijetnamska drvna industrija zbog navedenog istražuje mogućnosti za proizvodnje sa sjedištem u SAD-u kao buduću strategiju, komentirali su tokom ovog mjeseca vijetnamski dužnosnici i predstavnici drvne industrije.
Izgradnja novih kuća u SAD se čak i nešto ubrzala u srpnju, dok je broj građevinskih dozvola, ključni pokazatelj buduće graditeljske aktivnosti ipak pao. Broj započetih privatnih stambenih objekata porastao je na sezonski prilagođenu godišnju stopu od 1,43 mil. jedinica u srpnju, što je porast od +5,2% u odnosu na lipanj i +12,9% više nego godinu ranije. Broj započetih obiteljskih kuća porastao je za +2,8% na godišnju stopu od 939.000, dok je izgradnja višestambenih jedinica s pet ili više stanova napredovala na 470.000.
Kanadska pomoć drvnoj industriji izaziva američke protumjere i kritike. Kanada je najavila paket potpore vrijednosti do 1,2 mlrd.CAD (oko 870 mil.USD, odnosno približno 800 mil.EUR) za proizvođače mekog drva kako bi se suočili s protumjerama SAD-a, uključujući protusubvencijske i antidamping carine, izjavio je kanadski premijer Mark Carney. Od toga će se 700 mil CAD (oko 467 mil.EUR) osigurati kao jamstva za zajmove, a 500 mil. CAD (oko 333 mil. EUR) za ubrzavanje razvoja proizvoda i diverzifikaciju tržišta.
U 2023. godini Kanada je činila 69% uvoza američkog drva, 25% uvoza željeza i čelika te 18% uvoza bakra, svih ključnih građevinskih materijala. S druge strane, američki Ured za trgovinu potvrdio je konačnu stopu antidamping carine od 14,63% dok će ukupna stopa protusubvencija i antidampinga dosegnuti čak 35,19%. Američki drvni sektor oštro kritizira kanadske subvencije, tvrdeći da će dodatna financijska pomoć potkopati američke proizvođače i dovesti do gubitka radnih mjesta. Udruga američkih drvnih proizvođača poziva na odlučan odgovor Washingtona, uključujući moguće dodatne tarife, kako bi se zaštitila domaća industrija. Još će se pokazati kakav će utjecaj ove carine imati na europsko tržište.
Novo izvješće Kanadske gospodarske komore procjenjuje da bi prosječni trošak izgradnje kuće u SAD-u mogao porasti za dodatnih 14.000 dolara do kraja 2027. ako carine na kanadski uvoz ostanu na snazi, čak i dok mnogi stručnjaci procjenjuju da Americi trebaju milijuni pristupačnijih domova.
Južna Amerika
Brazilsko udruženje drvne industrije (ABIMCI) izvijestilo je da je brazilski izvoz drvnih proizvoda ostao stabilan tijekom prve polovice 2025., unatoč izazovnoj globalnoj situaciji. Sektor se suočio s carinskim barijerama koje su nametnule Sjedinjene Države i protekcionističkim mjerama u Europskoj uniji (EU) koje su utjecale na trgovinske rute i povećale troškove logistike.
Neizvjesnost je u Brazilu povećalo otvaranje međunarodnih istraga koje stvaraju neizvjesnost i utječu na odluke o kupnji drva međunarodnih kupaca, poput istrage temeljem Zakona o širenju trgovine SAD-a, a prema članku 232. kojom se procjenjuje ugrožava li uvoz drva nacionalnu sigurnost SAD-a, kao i antidampinških i štetnih postupaka koje je EU podnijela protiv brazilske borove šperploče. Unatoč svemu, neki segmenti drvne industrije uspjeli su ostvariti rast ili održati stabilne količine.
U prvoj polovici godine izvoz piljene građe četinjača zabilježio je porast od otprilike +6% u odnosu na isto razdoblje 2024. Borova šperploča zabilježila je blagi pad od -4%, dok je segment letvica ostao praktički nepromijenjen. Izvoz drvenih peleta također je porastao tijekom tog razdoblja.
Pelet, biomasa i energetsko drvo
Izvoz peleta iz SAD-a u drugom tromjesečju bio je otprilike -2% ispod razine prethodne godine. Točnije, SAD su od 4.-6. mjeseca izvezle 2,443 milijuna tona peleta, najviše u Europu.
U Finskoj je zabilježen pad od -50% u odnosu na lani i pad od -25% u usporedbi s petogodišnjim prosjekom kod kupnje energetskog drva. Radilo se o kupnji energetskog drva u razdoblju između travnja i lipnja 2025. godine, o količini od tek 1,2 mil. m³. Međutim, dvije trećine volumena činili su ostaci od sječe, kao i ostaci iz proizvodnog procesa, dok su odvojena stabla (višemetrica – celuloza) činila jednu četvrtinu, a sve prema podacima Finskog instituta za prirodne resurse (Luke).
Gledajući cjenovno, prosječna cijena biomase – drvnih ostataka porasla je za +15% u odnosu na prethodno tromjesečje na 16,22 EUR/m³, dok su energetski trupci pali za -8% na 22,83 EUR/m³. Veleprodajne cijene Fco tvornica – drvna biomasa je imala cijenu od 31,01 EUR/m³, što je pad od – 2%, a cijena energetskih trupca je ostala nepromijenjena na 45,82 EUR/m³.
Europsko tržište drvnog peleta bilježi značajan rast, s procijenjenom vrijednošću od 8,2 mlrd.EUR u 2025. godini, uz očekivani porast na 9,9 mlrd.EUR do 2030., što predstavlja prosječnu godišnju stopu rasta (CAGR) od 4,55%. Glavni pokretači ovog rasta su povećana potražnja za drvnim peletima u kontekstu čiste energije i grijanja. Ipak, tržište se suočava s izazovima kao što su konkurencija drugih obnovljivih izvora energije i mogući rezovi državnih potpora, koji bi mogli usporiti dinamiku rasta.
Globalno tržište biomase doživljava još brži rast. Procjenjuje se da će njegova vrijednost dosegnuti 48 mlrd.EUR u 2025. te se predviđa rast na 92 mlrd.EUR do 2037., uz prosječnu godišnju stopu rasta od 7,4%. Taj snažan rast potiču ekološka svijest, državne poticajne mjere te sve veći fokus na obnovljive izvore energije. S obzirom na međusobnu povezanost drvnog peleta i biomase kao važnih komponenti zelene energetike, oba tržišta reflektiraju globalni i europski trend prema održivijim izvorima energije, pri čemu bi usklađena politika i podrška mogli dodatno ubrzati njihov razvoj.
Evolucija biomasa u Japanu – postoji zajednički interes da održiva biomasa pomogne u ostvarivanju ciljeva energetske sigurnosti i klime. U Japanu postoje veliki napori prema OIE, po uzoru na EU politike, a prisutan je i respektabilan ugled Kanade kao pouzdanog dobavljača visokokvalitetnih peleta s niskim emisijama, odnosno peleta iz odgovorno upravljanih izvora certificiranih od strane treće strane. Japan ostaje vodeće tržište za kanadske pelete, s više od 290 elektrana na biomasu koje rade diljem zemlje, a očekuje se da će kapacitet porasti za 6.000 megavata do 2030. Jedanaest novih postrojenja koja bi trebala biti puštena u rad samo 2025. mogla bi potaknuti potražnju za dodatnih 1,1 mil. tona goriva iz biomase.
45 milijuna tona peleta u 2025! Globalna potražnja za drvenim peletom je u stalnom porastu. Pelet se koristi se u sektoru grijanja i u industriji – stalno raste potrošnja tijekom posljednjeg desetljeća, a ukupna potrošnja će premašiti 45 milijuna tona u 2025. Europa ostaje dominantno tržište, a Azija se pojavljuje kao ključni pokretač rasta, s rastućim udjelom potražnje.
Promjene kod biomase i peleta – očekuje se kako će većina vlada iza 2030. ukidati otkupne tarife i poticaje. Priprema li se sektor biomase za budućnost nakon subvencija, konkurentnost i isplativost? Održivost ove proizvodnje postaje središnja tema. Troškovi goriva, učinkovitost izgaranja i kvaliteta peleta su pod pojačanim nadzorom, a kupci traže nove certifikate i pooštravaju specifikacije – nizak udio pepela, niske čestice i trajnost glavni su prioriteti.
Industrijska potražnja preoblikuje tržišta biomase, javljaju se inovacije – nova je uloga biomase u sektorima poput proizvodnje cementa i čelika. Biokarbonski proizvodi, poput torreficiranih i karboniziranih peleta, pojavljuju se kao obnovljive alternative fosilnom ugljenu. Ova tržišta se još uvijek razvijaju, ali signali potražnje su jasni: industrijski korisnici žele visokoučinkovite ugljične proizvode koji zadovoljavaju stroge fizičke i kemijske zahtjeve, i žele ih iz održivih izvora.
Šumarstvo i održivost
Budućnost biomase – jedna od najperspektivnijih inovativnih tehnologija je BECCS, bioenergija s hvatanjem i skladištenjem ugljika. BECCS globalno dobiva na značaju kao održiv put za postizanje neto negativnih emisija. Nekoliko studija slučaja u svijetu je istaknulo kako se velika postrojenja za energiju iz biomase (kogeneracije) mogu naknadno opremiti sustavima za hvatanje ugljika kako bi se trajno uklonio CO2 iz atmosfere, a energane koje koriste velike količine biomase moraju pokazati sljedivost i odgovorno nabavljanje drvne sirovine (npr. kroz SURE certifikat).
CO2 i šume – lansiran je specijaliziran satelit zbog središnje uloge šuma u globalnom ciklusu hvatanja ugljika. Drveće pohranjuje ugljik u svojim deblima, granama, korijenju i lišću. Međutim, klimatske promjene i ljudske aktivnosti mogu promijeniti sposobnost šuma da apsorbiraju ugljik, a godišnje promjene u tim zalihama ugljika vrlo su promjenjive u prostoru i vremenu diljem svijeta. Zato je kontinuirano promatranje evolucije šumske biomase tijekom dugog razdoblja važno za praćenje ove bitne klimatske varijable, a Europska svemirska agencija ESA lansirala je i specijalizirani satelit Biomass u travnju ove godine.
Studija objavljena ranije ove godine u Earth System Science Data analizirala je metodu za procjenu šumske biomase tijekom 15-godišnjeg razdoblja korištenjem podataka o optičkoj dubini vegetacije iz SMOS-a. Ovo mjerenje – skraćeno VOD – kvantificira neprozirnost sloja vegetacije, služeći kao pouzdana zamjena za nadzemnu biomasu. Na temelju promatranja od 2011. do 2025., studija poboljšava naše razumijevanje kako se optička dubina vegetacije dobivena SMOS-om može koristiti za praćenje ugljika pohranjenog u šumskim ekosustavima. Šuma i drvo su glavni aduti europske borbe protiv klimatskih promjena.
U Zagrebu, kolovoz 2025.