INTERVJU – ANA DIJAN: “Na šumi bazirani sektor predvodi tranziciju u ugljično neutralnu EU do 2050.”

Lijepo je kad su naši stručnjaci prepoznati u Bruxellesu i kad ih se izabere u neka europska tijela. Krovno europsko udruženje drvne industrije CEI-Bois je na nedavnoj skupštini izabralo novo vodstvo, a u Board of Directors izabrana je Ana Dijan. Više od 16 godina njezinog sektorskog iskustva započelo je upravo na mjestu lektorice našeg časopisa, a potom je od 2006. postala izvršna, te kasnije i glavna urednica časopisa DRVO&NAMJEŠTAJ. Profesorska diploma iz područja jezika bila je vrlo korisna i za njezino aktivno sudjelovanje u mnogobrojnim EU projektima te u posredovanju kod dolaska mnogih investitora u ovaj dio Europe. Kao poduzetnica bavila se i uslugama u sajamskoj industriji punih 10 godina, a ljubav prema drvu i šumi motiviraju je na nove izazove, sada na EU razini. Razgovarali smo o ciljevima sektorskog djelovanja, lobiranju, prilikama za promociju drva, kao i mnogim drugim prioritetima sektorskih udruga koje djeluju u Bruxellesu.

Početkom mjeseca izabrani ste u Upravni odbor CEI-Boisa. Koliko je važno da Hrvatska ima predstavnika u takvom velikom europskom udruženju?

Mislim da je CEI-Bois kao krovno europsko udruženje drvne industrije iznimno bitno za razvoj cijelog sektora unutar EU zemalja. Udruženje okuplja više od 20 europskih i nacionalnih sektorskih organizacija iz 15 zemalja, a sa svojim sjedištem u Bruxellesu ima veliku moć lobiranja u samom srcu Europske unije, gdje se donose najvažnije odluke o budućnosti sektora. Novi tim, u kojeg sam i ja izabrana, okuplja predstavnike Austrije, Belgije, UK-a, Nizozemske, Njemačke te Finske i Švedske, iz čega se može zaključiti kako sam jedina predstavnica „južnijeg“ dijela kontinenta. Tradicionalno je drvna industrija oduvijek bila jača na sjeveru kontinenta, ali mislim da je ovo idealna prilika da se glasnije čuje i naš glas, posebno iz zemalja JIE. Vjerujem da je novi-stari tim kompetentan za rješavanje svih sektorskih izazova i pozicioniranje drvne industrije u centar novih, zelenih europskih politika. Kao što je novoizabrani predsjednik Sampsa Auvinen najavio – prvi izazovi su digitalizacija, održiv i zeleni oporavak, gospodarski rast i stvaranje otpornih šuma.

Europska unija nedavno je objavila masovnu energetsku obnovu zgrada. Tu će zasigurno veliku ulogu igrati i obnovljivi materijali poput drva, ali i veće korištenje peleta za grijanje. Kako CEI-Bois gleda na to?

Najavljena obnova je velika prilika za cijeli na šumi bazirani sektor. Europa se okrenula zelenim materijalima, a uloga CEI-Boisa, kao i drugih europskih organizacija i udruga koje su vezane uz drvnu industriju, je da u ovom trenutku damo sve od sebe kako bismo osigurali veće korištenje drva. Drvo je idealan materijal za CO2 neutralnu Europu. Primjerice, građevina s jednom tonom drva dovodi do prosječnog smanjenja emisija ugljikovog dioksida za čak 2,1 tonu tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda u odnosu na građevinu s jednom tonom betona. To su ogromne razlike i prilike za sektor. Javnost je sve više upoznata s time da šume skladište ugljik, ali i korištenje drvne stolarije, podova i namještaja prilikom gradnje i uređenja interijera je također moćan mehanizam u borbi protiv klimatskih promjena. Europska unija je napravila prvi i najvažniji korak u pokretanju zelene tranzicije, a na nama je da ukažemo na sve prednosti korištenja drva kao materijala i iniciramo pokretanje programa gdje će se za EU novac natjecati građani ili tvrtke.

EU planira tzv. „zeleni“ gospodarski oporavak. Može li se time ojačati drvni sektor?

Naravno. Oporavak baziran na zelenim rješenjima je krucijalan za drvni sektor koji je bio evidentno pogođen koronakrizom. Drvna industrija u cijeloj Europskoj uniji zapošljava više od milijun radnika, a obuhvatimo li cijeli na šumi bazirani sektor, dolazimo do brojke od 3,5 milijuna radnika. Tu je važno naglasiti kako će to imati velik utjecaj na razvoj ruralnih područja gdje je bazirana glavnina drvoprerađivačkih pogona. Procjene Europske unije govore kako bi se u sklopu najavljenog zelenog oporavka moglo otvoriti još dodatnih 160.000 radnih mjesta do 2030. godine. Očekujemo kako će upravo na šumi bazirani sektor biti jedan od glavnih predvodnika te tranzicije u novu, ugljično neutralnu EU do 2050.

Spomenuli smo veće korištenje drva u energetskoj obnovi, ali u zadnje vrijeme sve se više arhitekata okreće potpuno drvenim zgradama. Kod nas gradnja drvom još nije zaživjela, ali diljem kontinenta imamo svojevrsno „natjecanje“ tko će izgraditi veću, višu i bolju zgradu od drva. Zašto Hrvatska još nije „uskočila“ u taj vlak?

Države polako prepoznaju zgrade od drva kao ekološko i niskougljično rješenje za građevinsku industriju koja je inače jedan od najvećih zagađivača. Nažalost, kod nas je situacija drugačija i „zapinjemo“ zbog zakonske regulative. Naime, u Hrvatskoj ne postoji prilagođena zakonska regulativa koja bi dozvoljavala ovakvu vrstu gradnje jer imamo stare pravilnike o gradnji iz 1970-ih. Primjerice, u urbanom području grada Zagreba sada nije moguće graditi konstrukcijski objekt od drva zbog protupožarnih ograničenja, unatoč najnovijim svjetskim istraživanjima koja naglašavaju otpornost i visoku amortizaciju modernih drvenih konstrukcija. Još jedan problem je i što se domaća drvna industrija nije razvijala za ovakvu vrstu proizvodnje, već se specijalizirala za druge proizvode za svjetsko tržište, stoga takvu vrstu drvnih proizvoda u Hrvatskoj sada nude strane tvrtke – Austrijanci, Slovenci, Finci i drugi.

Lobiranje je ključna strategija brojnih europskih udruženja. Kako CEI-Bois osigurava da se u Bruxellesu čuje glas sektora?

Bez lobiranja i dobre strategije u Bruxellesu je vrlo teško „pogurati“ ideju. Europske institucije su „usko grlo“ koje prima tisuće ideja i prijedloge sa svih strana. Upravo zato, kako bi se naš glas čuo, odlučeno je kako će glavnu ulogu u lobiranju za naš sektor imati bivši britanski europarlamentarac Paul Brannen. On je sada naš lobist, a tijekom svoga mandata bio jedan od najglasnijih zagovaratelja održivog društva kroz veću upotrebu drva. Brannen ima izgrađenu reputaciju i njegova će uloga sektorskog zagovaratelja biti iznimno važna.

Važna tema u Europskoj uniji je i nova Strategija za šume. Europski parlament je dao svoje mišljenje i zatražio od Komisije veće zalaganje za promicanje održivog upravljanja šumama i zaštitu šuma u inozemstvu.

Europski parlament je prepoznao važnost društvene, gospodarske i ekološke vrijednosti šuma te dao prijedloge kako učiniti šume prilagodljivijima i otpornijima, posebice u kontekstu klimatskih promjena. Isto tako, zastupnici su se založili za veće kontrole uvezenog drva, s obzirom na to da je ilegalna sječa vrlo veliki problem izvan granica Unije. Zastupnici se također zalažu za šire promicanje drva kao održivog građevinskog materijala i obnovljive sirovine. To su sve stavovi CEI-Boisa koji je pozdravio mišljenje i složio se sa svim prijedlozima Parlamenta, a ponajviše promicanjem održivog gospodarenja šumama. Takav pristup je put prema iskorištavanju potencijala drvnog sektora, ali i otvaranju zelenih radnih mjesta, u skladu s klimatskim ciljevima.

Pred nama je turbulentno razdoblje oporavka od pandemije koja je pogodila sve grane gospodarstva u Europskoj uniji. Što namjeravaju učiniti europska udruženja drvne industrije i šumarstva?

Konkretne mjere se donose na razini nacionalnih vlada i one su uglavnom amortizirale jako loše stanje iz prve polovice godine. Sektor je u Bruxellesu jedinstven, imamo nekoliko asocijacija za šumarstvo (EUSTAFOR, CEPF) te nešto više njih za povezane djelatnosti prerade drva (CEI BOIS, EPF, FEP, EFIC itd..). Svi nastoje sinkronizirano djelovati kako bi se lobiralo i ostvarilo probitačne i plodonosne zaključke za ovaj sektor. Zapravo, na šumi bazirane asocijacije koje djeluju u Bruxellesu će nastaviti  i pojačati zagovaranje za prioritetna područja, a koja smo već ranije spomenuli. Od programskih naglasaka šumarska strategija je najvažnija, ali i realizacija potprograma unutar Green Deal politike te različite aktivnosti unutar energetike i OIE, kako bi se drvna goriva nametnula javnom sektoru, posebno za potrošnju u ruralnim područjima, blizu mjesta nastanka. Naravno, prioritet je i poboljšati komunikaciju prema članovima i vidljivost sektora i sektorskih tema na društvenim mrežama. Postoje i različiti R&D projekti, stvaranje sektorske mreže istraživača te inicijativa za veću upotrebu tvrdog drva.

Konačno. Bilo je vrijeme da se netko pozabavi budućnošću tvrdog drva jer se do sada uglavnom priča vodila oko listača koje dominiraju u nordijskim te u DACH zemljama. Što je natjeralo EU politiku da se pozabavi tvrdim drvom?

Živimo u 21. stoljeću, mijenjaju se stare paradigme, pa čak i „neke sektorske dogme“. Ovo su inicijative na razini sektora. EU još nije tu brigu za tvrdo drvo pretvorila u zakone, ali nas veseli što se tvrde vrste vraćaju na dnevni red. Još uvijek je meko drvo glavni izvor sirovina u sektoru. Međutim, zbog klimatskih promjena i mnogobrojnih poremećaja njihov se prirast stalno smanjuje. Stručnjaci smatraju kako će razne vrste tvrdog drva postati mnogo traženije već u skoroj budućnosti.

Kako stojimo s istraživačkim i inovacijskim aktivnostima na području veće upotrebe i razvoja tržišta za plasman proizvoda od spomenutih tvrdih listača?

Smjele prognoze i teze koje promoviraju svijetlu budućnost tvrdog drva istovremeno zahtijevaju puno više istraživanja, posebno onih na području primjene novih i inovativnih proizvoda. Ako smo do sada 90% prozora radili iz mekog drva, treba nam ozbiljno i multidisciplinarno istraživanje koje će opravdati i dobro obrazložiti što će se dogoditi kada milijune prozorskih otvora proizvedemo iz tvrdog drva. To već sada neki rade, ne zbog nestašice borovine ili smrekovine, nego kao butik proizvodnju iz hrasta koja je znatno skuplja od visokih serija izrađenih od četinjača. Istraživanje bi trebalo postati osnova budućeg razvoja jer ovaj sektor ima skoro 200 godina tradicije u Europi. Često kroz EU projekte svjedočimo sve snažnijem uključivanju i inicijativama predstavnika akademske zajednice, što je dobar putokaz za stručnjake iz ovog dijela Europe koji bi se još snažnije mogli uključiti u europske istraživačke mreže. Važna je suradnja sa šumarskim institutom EFI u Finskoj, zatim unutar mreže InnovaWood, a istaknula bih i kao primjer ugledne obrazovne institucije BFH Bern, University of Göttingen, te čuveni Boku u Beču koji su u Bruxellesu često spominjani i citirani.

Comments are closed.