Prijetnje svjetskim šumama su jedan od najvećih izazova održive budućnosti planeta, jer se stalna zagađenja, emisije štetnih tvari te ilegalne sječe i krčenje šuma smatraju glavnim uzrokom smanjenja biološke raznolikosti. EU beskompromisno nastavlja jačanje svoje uloge glavnog stratega održivog globalnog razvoja, stoga uvodi razne regulatorne i neregulativne mjere za suočavanje s izazovima klimatskih promjena te sprječavanje krčenja i degradacije svjetskih šuma.
Površine šuma u EU su se povećale tijekom posljednjih desetljeća, uslijed dobrih nacionalnih politika članica te skrbi europske administracije. Od 1990. do 2015. godine površina europskih šuma se povećala za površinu od 130.000 km2, koja odgovara veličini Grčke. Istovremeno, stopa globalne deforestacije i krčenja šuma u drugim svjetskim regijama, posebno u tropskim područjima se nastavlja do vrlo alarmantnih razina. Primjerice, u istom promatranom razdoblju u svijetu je izgubljena deset puta veća površina šuma, područje od 1,3 milijuna četvornih kilometara. Radi se o površini otprilike 800 nogometnih igrališta koja nestaju tijekom svakog sata.
Glavni pokretači svjetske devastacije šume su bitka za hranu, uzgoj stoke, proizvodnja biogoriva, te povećana eksploatacija drvnog materijala. Unutar EU-a 43% površine ili točnije 182 milijuna hektara je pod šumama ili šumskim zemljištem, od čega je 134 milijuna hektara na raspolaganju za opskrbu drvom, a ostatak predstavljaju zaštitne šume. Treba dodati kako šume čine polovinu EU mreže zaštite prirode Natura 2000, koja pokriva 38 milijuna hektara, što znači da je u nekom obliku zaštite više od 20% svih europskih šumskih resursa.