Unatoč sve većoj ulozi šuma u ublažavanju klimatskih promjena, očuvanju bioraznolikosti i razvoju bioekonomije, globalna ulaganja u održivo gospodarenje šumama i dalje su daleko ispod potrebne razine. Najnovije Izvješće o globalnim šumarskim ciljevima 2026. koje je objavio Ujedinjeni narodi pokazuje da sadašnja financijska sredstva dosežu tek oko četvrtinu iznosa potrebnog za ostvarenje međunarodnih ciljeva do 2030. godine.
Prema podacima UN-a, ulaganja u šumarstvo iznosila su oko 84 mlrd. USD tijekom 2023. godine, dok bi za ostvarenje ciljeva održivog gospodarenja šumama i zaustavljanje gubitka šumskih površina bilo potrebno približno 300 mlrd. USD godišnje. To znači da godišnji manjak financiranja premašuje 200 mlrd. USD.
Izvješće upozorava da je između 2015. i 2025. godine globalna površina šuma smanjena za više od 40 mil. ha. Iako pojedine države povećavaju površine pod zaštitom, provode programe obnove degradiranih šuma te unapređuju sustave upravljanja, napredak nije dovoljno brz da bi se ostvarili ciljevi zacrtani za kraj desetljeća.
Među glavnim izazovima navode se prenamjena zemljišta, posljedice klimatskih promjena, šumski požari, štetnici i nedostatak financijskih instrumenata za dugoročna ulaganja. Ujedinjeni narodi stoga pozivaju vlade, financijske institucije i privatni sektor na snažnije uključivanje u financiranje šumarstva, naglašavajući da ulaganja u šume donose višestruke koristi, od skladištenja ugljika i zaštite ekosustava do razvoja ruralnih područja i održive drvne industrije.
Za europski i hrvatski drvni sektor ovo je važan signal da će u nadolazećim godinama rasti značaj investicija usmjerenih na održivo gospodarenje šumama, obnovu šumskih ekosustava i razvoj šumske bioekonomije, koji sve više postaju dio klimatskih i gospodarskih politika.