Drvena gradnja tijekom potresa pokazala se puno sigurnijom od betonsko-zidarske. Naime, drvene kuće ostale su gotovo netaknute nakon razornog potresa, prenosi Jutarnji list. „Drvo je izvrstan građevni materijal, otporan na savijanje okomito na vlakna, kao i na pritisak u smjeru vlakanaca. Drvena konstrukcija, kao elastični sustav, ponaša se izvrsno u potresima“, rekao je arhitekt Davor Salopek.
S njim se slaže i profesor Šumarskog fakulteta Hrvoje Turkulin. „Govorimo li o protupotresnim svojstvima, drvena gradnja ima dvije prednosti u odnosu na klasičnu gradnju: s jedne strane ima malu masu, pa je samim time manje osjetljiva na posmike i sukanja, a s druge strane, njezini spojevi, klasični tesarski spojevi ili inženjerska metalna spajala, kompenziraju gibanja i udare, odnosno raspršuju udarnu energiju, pretvarajući je u toplinsku, ublažavajući time udarce“, objasnio je.
Upravo zato, prilikom sanacije i buduće izgradnje na potresom pogođenom području ne smije se zanemariti drvna gradnja. „Potres na Banovini ponovno aktualizira prednosti gradnje drvom. Šteta što država ne pristupa temi zdrave gradnje na kontinuirani i multidisciplinarni način te ne koristi prednosti lokalne tradicijske gradnje, i ne koristi mogućnost interpoliranja novih materijala u suvremenim objektima“, istaknuo je direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran i nadodao kako su stare posavske kuće primjer uspješne tradicijske gradnje koja koristi lokalne materijale te se bazira na dobrim seizmičkim karakteristikama. „Na terenu pronalazimo lijepe slučajeve i do 300 godina starih objekata koji su pokazali vrlo dobru otpornost prema utjecaju vremena, atmosferilija, ali i prema potresima u prošlosti“, zaključuje.