Visoke stope povrata u ilegalnim poslovima s drvom su veliki mamac tisućama ljudi koji ne riskiraju s kriminalnim radnjama s drvom samo u zemljama trećeg svijeta, nego su krađe, prijevare i krivotvorenje dokumenata raširene i unutar same Europe. Svemu tome značajno doprinose i vrlo niske stope kaznenog progona i blaga prekršajna odgovornost što je u ovaj posao posljednjih godina privuklo mnoge sitne kriminalce i kriminalce početnike, a sve češće se bilježe slučajevi velikih prijevara i krivotvorina koje osmišljavaju i provode predstavnici organiziranog kriminala koji djeluju na više kontinenata.
Interpol procjenjuje kako je globalno ilegalno tržište drva vrijedno preko 150 mlrd. EUR godišnje. Zločin protiv šuma i protiv okoliša je treći najveći kriminalni sektor u svijetu, nakon poslova s drogom i s plasmanom krivotvorene robe. Procjenjuje se kako u 2022. godini čak 120 mil. tona drva koje je cirkuliralo tržištem nije imalo službenu potvrdu o podrijetlu, odnosno postoje ozbiljne naznake kako se radi o ilegalnoj trgovini i krijumčarenju različitih drvnih proizvoda, bilo kroz lažno deklariranje ili kroz nedozvoljene izvozno-uvozne operacije.
Drvna mafija je sveprisutna i u Europi. Ona u nekim državama radi vrlo brutalan posao, uključujući likvidacije protivnika ili je odgovorna za umorstva predstavnika nadležnih institucija. U Sjevernoj Makedoniji, kao i u Albaniji se mafija sumnjiči za masovne krađe drvne mase iz državnih i privatnih šuma, a česti su slučajevi pucnjave iz vatrenog oružja na čuvare šuma i šumarske rendžere. Najmanje šest šumara je ubijeno u Rumunjskoj u proteklom desetljeću. Neke NGO organizacije procjenjuju kako se čak 50% drvne mase u ovoj zemlji ilegalno posiječe. Europska unija je upozorila Rumunjsku još 2020. kako ona ne poduzima odgovarajuće korake za zaštitu svojih šuma i kako treba osigurati legalnost i transparentnost poslovanja, budući da su bili evidentirani vrlo rašireni slučajevi ilegalnih sječa, različitih prijevara i ozbiljne zlouporabe certifikata. Na udaru mafije nisu samo institucije i predstavnici zakona, već i tvrtke koje ne žele biti dio ilegalnih poslova. Primjerice, osnivač i vlasnik jedne rumunjske tvrtke Gabriel Paun je 2015. godine zamalo stradao kada ga su ga skoro na nasmrt pretukli pripadnici drvne mafije.
U isto vrijeme, krčenje šuma jedan je od najvećih pokretača klimatske katastrofe izazvane stakleničkim plinom CO2, a posebno su na udaru Južna Amerika, Afrika i Azija, odnosno kroz globalne medije se najviše apostrofira krčenje šuma u Amazoni te trgovanje ilegalnim drvom iz Brazila, Konga ili iz Indonezije. U Kambodži je u posljednjih 20 godina nestala trećina svih šuma. Drvna mafija u toj zemlji ima veliku moć, pa svjetski mediji špekuliraju kako nezakoniti trgovci ilegalnim drvom navodno imaju bliske veze i dobre odnose s nadležnim institucijama. Nevladine organizacije ističu kako je teško motivirati ljude iz šumarstva, trgovine drvom i logistike za njihovo javno svjedočenje o kriminalnim pojavama, jer su svjesni brojnih rizika i snage ilegalnih skupina koje kontroliraju crno tržište drva.