U Opatiji je održana 19. Drvno-tehnološka konferencija. Gotovo 150 sudionika iz cijele Hrvatske, regije, ali i Europe kroz dva dana bavilo se aktualnim temama u drvnoj industriji i šumarstvu te donijelo zaključke o mogućnostima za daljnje unaprjeđenje ovih sve važnijih grana gospodarstva.
Posljedice rata u Ukrajini na sektor, nestašica sirovine i smanjenje sječivog etata, inovacije i investicije, nove tehnologije i veća upotreba drva u graditeljstvu bile su glavne teme prvog dana konferencije.
Sudionici su složni kako je drvna industrija u zadnjih šest mjeseci ušla u iznimno uspješno razdoblje. Velika potražnja i dobre cijene te potpora zelenih politika omogućile su procvat sektora nakon teške situacije i neizvjesnosti uzrokovane pandemijom tijekom 2020. i 2021. godine.
Stjepan Vojinić, predsjednik Hrvatskog drvnog klastera kazao je „kako se drvna industrija trenutno nalazi u konjunkturi“, ali i kako je činjenica „da je pred nama izazovna budućnost“. Igor Fazekaš, član Uprave Hrvatskih šuma kazao je kako su vremena iza nas dokaz da je drvna industrija izdržljiva i prilagodljiva te da će to pokazati i vrijeme koje dolazi. „Unatoč izazovima kao što su rast cijena i rat u Ukrajini, mi smo i dalje jedinstveni, komuniciramo i imamo viziju. Pred nama su i brojni novi izazovi. Najvjerojatnije ćemo morati korigirati cijenu drvnih sortimenata, a za očekivati je i smanjenje etata. Morat ćemo se ponovno prilagoditi, unaprijediti poslovne procese, ali vrijeme će pokazati da smo dorasli svim izazovima“, naglasio je Fazekaš.
Diego Benedetti, savjetnik u Europskoj udruzi pilana (EOS) kazao je kako se nalazimo u „važnom trenutku za europsku drvnu industriju“ te kako je drvo sve češći odabir diljem Europe. „Potražnja za drvnim proizvodima je odlična, no imamo problema s opskrbom i tu trebamo pomoć politike. Rat nam je pokazao koliko je važno biti neovisan i samodostatan“, istaknuo je Benedetti.
mr. sc. Zdenko Bogović, predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika osvrnuo se na temu smanjenja sječivog etata, koja bi mogla ostaviti teške posljedice na sektor. „No management pristup koji se promovira kroz Naturu 2000 kod nas bi obuhvatio 139.500 ha šuma, što znači da njih ne možemo koristiti za sirovinu. To je strahoviti pritisak i šok za sve nas. S jedne strane smo sretni jer ćemo za to biti obeštećeni, ali će to stvoriti velike probleme drvnoj industriji“, naglasio je.
Prodekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Stjepan Živković istaknuo je kako se zahvaljujući novim EU politikama pred drvnom industrijom nalaze brojne prilike. „Nova EU strategija ze šume, Novi europski Bauhaus, Zeleni plan – sve su to prilike za sektor. Njihov je cilj poticati razvoj proizvoda niskog ugljičnog otiska, a koji su dugotrajni. Drvna industrija se tu idealno uklapa.“
Silvija Zec, predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije skrenula je pozornost na negativan utjecaj klimatskih promjena. „Klimatske promjene ugrožavaju naše najvrjednije vrste, suočavamo se sa sušama i požarima. Nemamo puno vremena za prilagodbu“, kazala je te nadodala kako ćemo morati koristiti „manje vrijedne vrste drva“ te se usredotočiti na inovacije.
Robert Blažinović, načelnik Sektora za industrijsku politiku u MINGOR-u najavio je nadolazeće natječaje koji će se fokusirati na digitalizaciju te istaknuo novi Nacionalni plan industrijskog razvoja do 2027. godine. „Cilj je stvoriti konkurentno poslovno okruženje“, rekao je.
Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora najavila je kako u jesen kreće početak izrade Nacionalne strategije biogospodarstva. „Hrvatska tu ima ogroman potencijal koji moramo što prije staviti u funkciju. Uvjerena sam da imamo i znanja i mogućnosti da to napravimo“, naglasila je Petir.
Drugi dan konferencije održan je u Ogulinu. Domaćin je bila švedsko-hrvatska tvrtka Bjelin, koja upravo ondje trenutno gradi najveću svjetsku tvornicu drvenih podova. Predstavnici tvrtke proveli su sudionike kroz postojeću tvornicu u kojoj su od 2016. godine te prezentirali planove za daljnji razvoj proizvodnje u Ogulinu, gdje trenutno zapošljavaju više od 400 radnika.
Nova tvornica gradi se na površini od 100 tisuća četvornih metara, a ukupna investicija procijenjena je na 200 milijuna eura. Kada tvornica bude u punom pogonu 2027. godine, bit će najveća svjetska tvornica drvenih podova, s proizvodnim kapacitetom većim od 20 milijuna četvornih metara podnih obloga godišnje.