Sredinom kolovoza otvoren je stečajni postupak u najvećoj bosansko-hercegovačkoj drvoprerađivačkoj tvrtki „Krivaja 1884“, problemi su prisutni i u tvrtki iz istog dvorišta u “državnoj” Krivaji, a strojevi su zaustavljeni i u velikoj tvornici stolica i namještaja „Konjuh“ iz Živinica zbog štrajka radnika kojem se ne vidi kraj, prenosi sarajevsko Oslobođenje. Uzroke slabog stanja u bosanskoj preradi drva mnogi vide u postojanju niza zakonskih i ekonomskih nelogičnosti, posebice u državnim tvrtkama iz područja šumarstva; Grupacija šumarstva i drvoprerađivačke industrije pri Privrednoj komori Federacije BiH skreće pažnju da u Federaciji BiH još ne postoji zakon o šumama, a poduzeća koja gospodare državnim šumama nisu izvršila certifikaciju šuma. Loše provedena privatizacija je označena kao glavni krivac za ovo konfuzno stanje u preradi drva u susjednoj BiH. Dugovi „Krivaje“ procjenjuju se na preko 120 mil. maraka (60 mil. EUR), Vlada je u međuvremenu imenovala novog direktora iako je općinski sud proglasio stečaj, a sindikati se pokušavaju organizirati i zaštititi svoja prava, prije svega milijune u zakašnjelim i neisplaćenim plaćama. Radnici „Konjuha“ su protestirajući krenuli pješice iz Tuzle u Sarajevo kako bi se u Vladi izborili za svoja prava. Prema riječima Šemse Alimanović iz Komore, sve je to razlog što je bosanska drvna industrija na zapadnom i američkom tržištu izgubila povjerenje tamošnjih kupaca. „U BiH više nitko ne može isporučiti niti 1.000 običnih stolica, a kamoli veće serije ostalog namještaja za tržišta poput Amerike. To su mogli samo Krivaja i Konjuh“ ističe Alimanović. Proizvođači se i dalje žale da nemaju dovoljno trupaca jer iz šuma isti čudnim kanalima završavaju u malim pilanama, a potom se sirovina izvozi u obliku građe na ino tržišta. Upitan je i nastup bosanskih proizvođača namještaja na najvećem svjetskom sajmu namještaja u Kölnu početkom siječnja. Unatoč problemima, službena statistika bilježi porast izvoza namještaja iz BiH, a u Komori ističu da se radi o naplati već ranije isporučenih roba pa doslovno tumačenje ovih statističkih podataka može dovesti u zabludu jer se ne radi o rastu izvoza već o nastavku agonije drvoprerađivača u susjednoj državi. Očekuje se da će o svim navedenim problemima ubrzo razgovarati na sastancima drvoprerađivača i šumara s nadležnim bosanskim institucijama, a isti bi se trebali održati tijekom ovog mjeseca.