Slovenski ministar poljoprivrede i šumarstva Dejan Židan je izjavio da stanje u slovenskom šumarstvu nije tako kako bi oni željeli. Slabiji smo sada nego pred trideset godina, ali za 20 godina će biti bolje jer smo se u šumarstvu ponešto naučili i sada znamo što radimo, izjavio je Židan, dodajući da će promjene biti nužne i u zakonodavnom okviru koji na razini EU svrstava Sloveniju među zemlje s najsloženijim šumarskim propisima. Za uspješnu drvnu industriju Slovenci trebaju i domaće tržište, a u Ministarstvu se nadaju da uredba o zelenoj javnoj nabavi koja predviđa da barem 30% graditeljskog materijala mora biti iz drva, otvara mnoga rješenja za domaće šumare i drvoprerađivače. Vlasnik privatnog šumskog posjeda Gregor Gešelj, iz Zapudja kod Črnomlja, brine se o 80 hektara obiteljske šume i vjeruje da je budućnost u šumarstvu. Veliki problem, posebno za drvnu industriji, Gešelj vidi u izvozu sirovine: Većina slovenskog drva završi u Italiji ili Austriji i to za grijanje, a mi uvozimo skupe naftne derivate, umjesto da u kotlovima koristimo drvnu sječku, ističe ovaj inženjer šumarstva. Sa 150 hektara šume može se uzdržavati solidna obitelj, što znači da se od drva i šume može živjeti ako se dobro gospodari, dodaje Gešelj. U Sloveniji se još od ulaska u EU 2004. vode snažne rasprave o povećanom izvozu drva do kojeg je došlo uslijed liberalizacije tržišta i ukidanja carinskih barijera, a Slovenija nije imala svoje specifično nacionalno zakonodavstvo koje bi moglo biti temelj za zadržavanje posebnog stausa trgovine drvom unutar EU tržišta. Primjerice u 2010. godini izvoz drvne sirovine porastao je za više od 10% s time da je obuhvatio izvoz 844.000 m3. Najveći rast izvoza zabilježen je u području pilanske oblovine i furnirskih trupaca gdje je zabilježen godišnji porast izvoza od čak 19%.