Nakon prave stagnacije izvoza ruske drvne sirovine koja se dogodila posljednjih godina, a čiji uzrok se nalazio prije svega u odluci kremaljske administracije o uvođenju drakonskih taksi na izvoz trupaca i građe, situacija se znatno promijenila početkom 2011. godine. Kako je objavio Wood Resource Quarterly iz Seattla (SAD), velika potražnja za drvom iz Kine, Finske i Japana znatno je promijenila tržišne tokove s prodajom drva na ruskom tržištu pa je tijekom prvih mjeseci zabilježen rast izvoza od 40%. Rusija je inače dugi niz godina predstavljala najvećeg izvoznika trupaca u svijetu, a 2007. godine Vlada je uvela izvozni porez na sve drvne izvozne proizvode u visini od 25%. Finci su posebno bili pogođeni novim izvoznim režimom, a sveukupna svjetska stručna javnost bila je iznenađena vrlo ambicioznim najavama Putina o daljnjem povećanju izvoznih poreza; tadašnje službene najave predviđale su stopu od čak 80% poreza na drvo tijekom 2009. godine. Od 2007. godine, uslijed ovih nerazumnih trgovinskih barijera, mnoge drvoprerađivačke tvrtke u Aziji i Europi odlučile su smanjiti svoju ovisnost o ruskom drvu, a rezultat toga bio je pad izvoza iz Rusije s 51 milijuna m3 u 2006. na tek 22 milijuna m3 u 2009. i 2010. Rusija nije oporezovala samo izvoz trupaca, nego je i isti propis primijenjen na piljenu građu, posebice na meko drvo. Rezultat toga je bio pad izvoza građe od 2008. do 2010. za 18% koji je tako prošle godine dosegnuo količinu od 17,5 milijuna m3. Ove godine, izvoz piljene građe se također snažno povećao, čak za više od 50%, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a prema svemu sudeći ova godina bit će u mnogočemu rekordna. Kina je najveće tržište za ruske trupce, a slijede Uzbekistan, Japan i Egipat. Pošiljke prema Kini utrostručile su se između 2007. i 2010. Primjera radi, tijekom prvog tromjesečja ove godine, izvoz u Kinu je porastao za 150% u odnosu na isto razdoblje 2010. Trgovina trupcima i piljenom građom između Rusije i Kine razvijat će se dalje i znatno će se proširiti u narednim godinama budući da se i dalje bilježi veliki porast potražnje za drvnim proizvodima u Kini, a kao komparativnu prednost Kinezi ističu relativnu blizinu ruskih šuma i pilana. Svjetski analitičari predviđaju da će se ovaj uzlazni trend u ruskoj trgovini drvom nastaviti tijekom 2011. ali i u cijeloj 2012. godini, iako manje dramatično, s manjim mjesečnim stopama rasta. Kao jedan od razloga za normalizaciju ruske trgovine drvom navodi se svojevrsno popuštanje ruske strane u vezi s izvoznim taksama, a ova je tema bila vrlo naglašena tijekom razgovora između ruske birokracije i predstavnika EU u prosincu prošle godine, u sklopu pregovora o pridruživanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Još uvijek nije jasno što točno znači novi porezni režim za izvoz drva i od kada će se on početi primjenjivati, no generalno gledajući, takse za trupce trebale bi prema neslužbenim najavama pasti na razinu od 5-10% posto, a za izvoz tvrdog drva porezi će biti niži nego za meke vrste koje dominiraju ruskim prostranstvima. Rusija inače raspolaže s 22% svjetskih drvnih zaliha.