Problem miniranih šumskih površina u RH i BiH podignut je na EU razinu!

KBE Bioenergie

– PRIOPĆENJE HRVATSKOG DRVNOG KLASTERA                                                                            

Problem miniranih šumskih površina u RH i BiH podignut je na EU razinu!

O problemu razminiranja šuma u Hrvatskoj i regiji, o presporoj i vrlo skupoj dinamici rješavanja te o posljedičnim problemima, u najširoj javnosti, ali i na političkoj sceni raspravlja se vrlo skromno, unatoč nesrećama i smrtnim slučajevima. Ponekad se stječe dojam kako je dio izvršne vlasti, više od dvadeset godina iza rata, sklon negirati postojanje problema mina, vjerojatno kako razminiranje ne bi snažnije utjecalo na turističke rezultate ili diplomatske procese. Vrlo važan korak u ubrzanju aktivnosti razminiranja preostalih 38.000 hektara šuma i podizanju ovog evidentno nacionalnog problema na europsku razinu poduzela je zastupnica u EU parlamentu Marijana Petir, inicirajući rasprave u sklopu Odbora za poljoprivredu EP te postavljanjem predmetnog pitanja više zastupnika prema Europskoj komisiji. Upravo ovih dana stigao je odgovor EU povjerenice za regionalnu politiku Corine Creţu u kojem se naziru mogućnosti za daljnje rješavanje ovog važnog sigurnosnog, razvojnog, socijalnog i gospodarskog pitanja koje snažno opterećuje šumarstvo Republike Hrvatske, ali i susjednu Bosnu i Hercegovinu.

U Bosni i Hercegovini je čak 120.000 ha šuma pod minama

Proces razminiranja šuma je zbog konfiguracije terena i strukture prirodnih šuma vrlo spor i skup te se stoga procjenjuje da je potrebno oko 600 milijuna EUR za potpuno uklanjanje mina iz šuma u Republici Hrvatskoj. Od oko 2 milijuna hektara šuma i šumskog zemljišta kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. gotovo 8 posto smatra se miniranim ili minski sumnjivim pa time i radno nedostupnim područjem, što predstavlja ozbiljne poteškoće u gospodarenju šumama, jer u neke odjele i šumske predjele šumarske tvrtke nisu mogle pristupiti više od 25 godina.

Hrvatska je do sada uložila preko 680 milijuna EUR, uglavnom u razminiranje poljoprivrednih površina koje je puno lakše i jednostavnije ”očistiti”, a preostalo je 425 km2, za što stručnjaci predviđaju period od najmanje jednog desetljeća ili čak duže, u slučaju ako bi se razminiranje nastavilo postojećem dinamikom i dostupnim sredstvima. Nažalost, preko 90 posto preostalih miniranih površina odnosi se upravo na šume i šumsko zemljište.

Treba istaknuti da se radi o širem, odnosno regionalnom problemu, jer u susjednoj Bosni i Hercegovini gdje šume i šumska zemljišta zauzimaju 53 posto površine, čak 120.000 hektara šumskih površina je još uvijek pod minama, a u Federaciji BIH ukupno je preko 10 posto šuma kontaminirano minama.

Sastanak s Odborom za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta u Zagrebu

Ovaj problem je u prethodnim desetljećima bio često u središtu zanimanja stručne šumarske javnosti, nadležnih institucija i strukovnih udruga, a pitanje razminiranja je intenzivnije aktualizirano kroz posljednje tri godine prilikom održavanja stručne konferencije na šumi baziranog sektora u Bruxellesu, koje su se održavale u organizaciji Hrvatskog drvnog klastera i uz podršku zastupnice Marijane Petir. Upravo su predstavnici Hrvatskih šuma i Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije vrlo argumentirano kroz više navrata iznosili stajališta pred europskom stručnom javnošću ali i pred predstavnicima Europske komisije i nizom zastupnika Europskog parlamenta. U argumentaciji su sudjelovali i predstavnici Hercegbosanskih šuma, koji na svom području imaju još izraženiji problem, koji je nemoguće riješiti bez većeg angažiranja EU i međunarodne zajednice. U većini slučajeva, reakcije stručnog i političkog auditorija u Bruxellesu bile su prepune iznenađenja i nevjerice, jer nitko nije bio realno svjestan da u 21. stoljeću usred Europe nije moguće slobodno kretanje ljudi i da stanovništvo smrtno stradava od posljedica mina iz životnog okruženja.

Ključna aktivnost koja je formalizirala i pokrenula sve dosadašnje napore dogodila se tijekom rujna 2017. prilikom posjete Zagrebu zastupnika u Europskom parlamentu, odnosno članova Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj. Njih su predstavnici na šumi baziranog sektora na čelu s Hrvatskim šumama detaljno upoznali s prilikama na terenu, pogibeljnim opasnostima, kao i potrebom za koordiniranim političkim djelovanjem u Bruxellesu na najvišoj razini, prije svega zbog nužnosti osiguravanja dodatnih financijskih sredstava, bilo direktno iz EU izvora ili kroz nacionalne programe koji se financiraju iz EU programa. Da su mine ozbiljan gospodarski i sigurnosni problem, odnosno da predstavljaju prijetnju za opću sigurnost građana Unije, složili su se u Zagrebu prisutni europarlamentarci na čelu s predsjednikom odbora Cezslawom Siekierskim, stoga su obećali pomoć i podršku oko pronalaska, odnosno mobiliziranja potrebnih financijskih sredstava za razminiranje u RH i BiH.

Osigurano izuzeće i postavljeno konkretno pitanje Europskoj komisiji

U međuvremenu je zastupnica Petir u komunikaciji s hrvatskim i BIH dionicima u sektoru izradila stajališta o razminiranju te pokrenula inicijativu za izuzimanjem šuma u Hrvatskoj u sklopu EU regulative LULUCF, koja uređuje buduća raspolaganja šumskim zemljištem, upravo zbog nemogućnosti pristupa svim šumskim površinama u RH, a isto je izuzeće u Bruxellesu i potvrđeno, što je veliki doprinos rješavanju cjelokupnog pitanja razminiranja i ponovnog gospodarenja u postojećim miniranim šumama. 

Nakon rasprave na Odboru za poljoprivredu zastupnica Petir je početkom prosinca prošle godine koordinirala postavljanje zastupničkog pitanja Europskoj komisiji o planovima kojima bi se pomoglo Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u procesu razminiranja, a službeno se radilo o pitanju grupe zastupnika koju su činili zastupnici Czeslaw Siekierski (Poljska), Marc Tarabella (Belgija), Maria Lidia Senra Rodríguez (Španjolska), Franc Bogovič (Slovenija) i Albert Dess (Njemačka), ujedno i članovi delegacije Odbora koja posjetila Hrvatsku.

Odgovor Komisije: EU podupire Hrvatsku i BIH u rješavanju problema mina

Europska unija podupire Hrvatsku u rješavanju problema mina u okviru operacija sufinanciranih s pomoću europskih strukturnih i investicijskih fondova, stoji u odgovoru povjerenice Europske komisije za regionalnu politiku Corine Creţu na navedeno zastupničko pitanje, koje je nedavno službeno pristiglo u Parlament.

Kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, do danas je EU dodijelila 46 milijun EUR za projekte protuminskog djelovanja u Bosni i Hercegovini. Komisija najavljuje kako će od veljače 2018. EU poduprijeti ponovno ispitivanje ukupnih minski sumnjivih područja s 1,1 milijun EUR, kako bi se omogućilo točno mapiranje. Tako će se Bosni i Hercegovini pružiti ključni doprinos za razvoj i provedbu nove strategiju za razminiranje te kako bi se izradili djelotvorniji projekti razminiranja, ističe Komisija u svom odgovoru.

Zaključno se može konstatirati da su u posljednjih godinu dana učinjeni znatni napori na ubrzavanju rješavanja problema miniranih šuma u Hrvatskoj i susjednoj Bosni i Hercegovini. S druge strane, radi se tek o početku cjelokupnog procesa koji mora rezultirati pronalaskom ozbiljnih financijskih sredstava i prioritetnim položajem razminiranja u svim izmjenama i dopunama EU i nacionalnih programa za naredno razdoblje za što je potrebna visoka razina institucionalne i političke podrške. Tu je i pitanje daljnje koordinacije i nadležnosti, jer se često razminiranje veže samo uz sektor regionalnog razvoja a ne uz resor poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja, što je posljedica nedostatka relevantne europske prakse, jer se druge članice uopće nisu susretale sa razvojnom i sigurnosnom problematikom razminiranja. To je i jedna od ključnih tema za koju će Hrvatska u 2018. trebati tražiti u Bruxellesu određena izuzeća i veći stupanj razumijevanja Komisije jer su Hrvatski problemi s razminiranjem zaista specifični.

 

IZJAVE:

Corina Creţu, povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku

Programom Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj financiraju se operacije razminiranja za što je dodijeljen iznos od 50 mil. EUR kako bi se javnosti osigurao siguran pristup minski zagađenim ili minski sumnjivim područjima s naglaskom na šume i šumsko zemljište unutar zaštićenih područja i područja unutar mreže Natura 2000.

Marijana Petir, zastupnica u Europskom parlamentu

Moj je cilj bio pojasniti kako su ugrožene elementarne općekorisne funkcije šuma i nemogućnost vlasnika da ih koriste, a iste minirane šume su sada prijetnje za opću sigurnost EU građana. Također, zanimalo me zašto EU financira razminiranje u jugoistočnoj Aziji, a ima skromniju podršku prema svojim članicama. Nastavljamo sa radom na ovoj problematici jer će Parlament raspravljati o prijedlogu dopune Strategije o šumama, gdje smatram kako i zaštita od požara ubuduće treba biti naglašenija i vidljivo apostrofirana, posebno u kontekstu rezultata ovogodišnjih katastrofalnih požara u Hrvatskoj i cijeloj južnoj Europi.

Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera

Članstvo u EU uglavnom se u najširoj javnosti percipira kroz mogućnosti EU fondova te kroz niz restriktivnih ograničenja i često kroz oktroiranu provedbu EU direktiva. Malo tko vjeruje kako se može vrlo aktivno i uspješno sudjelovati u EU zakonodavnom procesu te da se za Hrvatsku mogu osigurati različita izuzeća i pripadajuće pogodnosti. Dio dosadašnjeg procesa, koji je uključivao povećanje vidljivosti problema razminiranja bio je vrlo zahtjevan, ali je rezultirao pozitivnim stavom Komisije, što je veliko ostvarenje za cijeli na šumi baziran sektor u Hrvatskoj i za ubrzavanje, kao i konačno rješavanje problema razminiranja.

Odgovor Komisije u cijelosti možete pročitati ovdje.

U Zagrebu, 22.02.2018.

Comments are closed.