Priopćenje za medije – Drvna industrija je vjerojatna žrtva medijske kampanje protiv Hrvatskih šuma

KBE Bioenergie

Posljednjih dana se u nekoliko medijskih priloga vrlo kritički analizirao rad Hrvatskih šuma, tvrtke u državnom vlasništvu. Prema strukturi tema te površnoj argumentaciji, može se zaključiti da se radi o predizbornoj pozadini, bez namjere ulaska u suštinske probleme hrvatskog šumarstva i drvne industrije kao povezanih industrijskih grana.

Drvna industrija je prirodni partner Hrvatskih šuma, štoviše preko 95% svoje sirovine nabavlja od te tvrtke. Međusobni odnosi su često dinamični i nimalo idilični, ali je na razini komercijalne i partnerske suradnje u zadnjem desetljeću postignuta dobra komunikacija u kojoj posljednjih godina nema većih propusta u nabavi sirovine. Zbog intenzivne suradnje i znatne količine sirovinskih isporuka (godišnje se isporuči preko dva milijuna kubičnih metara trupaca hrvatskim pilanama), uvijek postoje individualni slučajevi nezadovoljnih tvrtki, posebice onih koji tek planiraju ulazak u drvoprerađivački posao i koje, nerijetko bez kvalitetno izrađenih analiza i poznavanja tržišnih prilika, prejudiciraju svoje pravo na sirovinu. Posljednjih mjeseci posebno zabrinjava rast interesa za energetsko drvo pa je sve više ugrožena i opskrba pilana tehničkim drvom budući da energetski lobiji imaju bolju platežnu sposobnost. Nigdje u svijetu pristup nacionalnim sirovinama nije u potpunosti liberaliziran; tako nije moguće doći u šumovitu Bavarsku, Britansku Kolumbiju ili finsku Laponiju i tražiti ozbiljne količine drvne sirovine iz državnih šuma budući da je ista koncesijama ili višegodišnjim ugovorima rezervirana za postojeće lokalne drvoprerađivačke subjekte, a sve u najstrožem duhu tržišnog nadmetanja i najboljih svjetskih standarda javne nabave i javnih natječaja.

Ne želimo ovim priopćenjem braniti Hrvatske šume jer one same za to imaju potrebne resurse i sredstva. K tome, kao strukovni mediji smo u proteklom razdoblju vrlo često i kritički ukazivali na niz tehničkih propusta ove tvrtke u suradnji s drvoprerađivačima. Međutim, kao neovisni strukovni mediji dužni smo ukazati na moguće posljedice koje će u konačnici pretrpjeti drvna industrija zbog tendencioznog prikazivanja stanja u ovoj državnoj tvrtki, na razini afera i stigmatizacije cijele jedne struke, tim više što je u Hrvatskoj šumarstvo jedna od najpriznatijih tehničkih struka koja je u posljednjih 220 godina vrlo odgovorno gospodarila šumama.

Rasprava o potrebi restrukturiranja i tržišnih reformi u Hrvatskim šumama kao i o unaprjeđivanju modela raspodjele sirovine je dobrodošla, ali u krugovima nadležnih institucija, saborskih odbora i resornih ministarstava te u sklopu Hrvatskog šumarskog društva, vodeće strukovne asocijacije. Indikativno je da se iste teme u javnosti otvaraju upravo u predizborno vrijeme.

Dnevno političke potrebe predizbornih napada mogu naštetiti ovoj tvrtki sa skoro 10.000 zaposlenih u kojoj glavnina radi korektno svoj posao. Međutim, zaboravlja se pri tom na kolateralnu žrtvu odnosno drvnu industriju koja se ne veseli naznakama novih afera u šumarstvu, već je zabrinuta za svoje buduće poslovanje te svoje probleme želi rješavati u okviru redovite strukovne i partnerske komunikacije. Drvna industrija se tek oporavlja od krize koja je u proteklih tri godine prouzročila više od 8.500 otkaza i svaka „medijska bomba“ na naslovnicama znači moguću destabilizaciju nabavnog lanca drvne sirovine jer su Hrvatske šume prema Zakonu o šumama dužne provoditi gospodarenje i proizvoditi drvnu sirovinu, a upravo na početku jeseni trebaju ostvariti najveći dio svoga „glavnog prihoda“.

Nepotrebno je isticati da je cijeli bankarski sektor od kojeg ovise mnogi ulagački i izvozni poslovi također vrlo osjetljiv na ovakvu vrstu informacija i afera te je za očekivati da se odgovorni zapitaju kako i tko će vratiti preuzete kredite i tko će izvozom osigurati potrebne milijune deviza ako ne izvozno orijentirani sektori, a drvna industrija već godinama ostvaruje oko 8% cjelokupnog hrvatskog izvoza.

Hrvatske drvoprerađivače zapravo ne zanima koja politička opcija pretendira na buduće upravljanje ovom tvrtkom, a u plasmanu proizvoda na svjetsko tržište uopće im ne pomažu domaće medijske rasprave o mogućoj krađi ogrjevnog drva u Hrvatskim šumama što ne znači da sve eventualne nezakonite pojave treba utvrditi i sankcionirati od strane nadležnih tijela. Nagađanja o medijskim napadima kao pripremi privatizacije šuma kao jednog od najvrjednijeg resursa također nisu u fokusu drvoprerađivača već ih brine bilo kakav potencijalni zastoj u sječi, izvlačenju i otpremi sirovine prije zime koji može imati pogubni utjecaj na čak 55.000 radnika koji su zaposleni na šumi baziranim industrijama u Hrvatskoj. Vrijednost sirovine koju drvoprerađivači kupe od Hrvatskih šuma iznosi 1,6 mlrd. kuna, a ukupni prihod ovog sektora je 7,8 mlrd. kuna, što svjedoči o visokoj dodanoj vrijednosti koju drvna industrija ostvaruje unatoč općem stereotipu javnosti da se izvoze samo trupci, čiji izvoz se proteklih godina kretao na razini 5-7% a ostalih sirovina i poluproizvoda do 25%.

Iako godišnji ugovori za sirovinu uobičajeno kasne, bilo kakvo medijsko obračunavanje sa šumarstvom može biti samo dodatni izgovor za nepridržavanje rokova i prolongaciju isporuka s neizvjesnim epilogom poslovanja drvne industrije u sljedećoj godini. Teškom mukom su vraćene tek neke pozicije hrvatske drvne industrije na svjetskim tržištima i trenutni poslovi su još uvijek na „staklenim nogama“, a osnovni preduvjet globalne konkurentnosti je izvjesnost i redovitost isporuka, što bi se novim spin-aferama u Hrvatskim šumama sigurno dovelo u pitanje.

Zagreb, 7. listopada 2011.

Ana Dijan, urednica

Časopis DRVO & NAMJEŠTAJ
GSM: +385 (0)91 539 76 83
localhost/drvo-namjestaj.hr

Marijan Kavran, urednik

Časopis PRIVATNE ŠUME
GSM: +385 (0)98 440 098
www.privatne-sume.com

Odgovori