Europarlamentarci obećali pomoć oko pronalaska 600 mil. EUR za razminiranje

KBE Bioenergie

Hrvatski drvni klaster ugostio je jučer delegaciju Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta od 9 članova i predstavnika 5 političkih grupa. Delegaciju je predvodio predsjednik Odbora Cezslaw Siekierski. Među važnim temama bili su položaj i promocija bio baziranog sektora, ali i vrlo konkretan problem razminiranja šuma i poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj i regiji, te depopulacija i s njom povezane posljedice.

Direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran prisutnima je zaželio dobrodošlicu i produktivan boravak u Hrvatskoj, uz napomenu kako se želi vrlo otvoreno skrenuti pažnja na važne sektorske izazove i ograničenja. Bio bazirane industrije postaju za EU sektor budućnosti i uloga europskih šuma i na šumi baziranih sektora postaje presudna, posebno zbog niskougljičnih učinaka i ponora ugljika, rekao je Kavran. Europski parlament može dodatno unaprijediti perspektive i izglede sektora u Hrvatskoj te stvoriti poticajan zakonski okvir koji će pomoći Hrvatskoj u njezinoj čim bržoj integraciji, jer neki procesi još nisu završeni. EU želi biti svjetski predvodnik u održivom razvoju gospodarstva i to je prilika za Hrvatsku, koja može dati značajan doprinos u budućoj razmjeni znanja i realizaciji inovativnih projekata, zaključio je Kavran.

Zastupnica Marijana Petir, na čiju je inicijativu organiziran posjet, govorila je o LULUCF izvješću o raspolaganju zemljištem o kojem se nedavno raspravljalo u Parlamentu, pri čemu je prihvaćen njezin prijedlog izuzeća za Hrvatsku prilikom određivanja referentne razine za šume u novom razdoblju te su tako uzete u obzir specifične okolnosti za Hrvatsku koja od 1991.-1998. godine zbog okupacije dijela teritorija, Domovinskog rata te procesa mirne reintegracije nije mogla u potpunosti upravljati svojim šumama. Također, govorila je o novom energetskom paketu zakona, temi o kojoj se upravo raspravlja u Europskom parlamentu te posebno značajnoj Direktivi o obnovljivim izvorima energije. Kao izvjestiteljica nastojat ću dogovoriti kompromise koji moraju osigurati jasnu budućnost za biogoriva i održivo korištenje biomase na temelju najboljih praksi država članica, rekla je Petir.

Predsjednik Odbora, poljski zastupnik Cezslaw Siekierski istaknuo je kako, unatoč ne postojanju zajedničke šumarske politike, Europska unija neizravno na mnoge načine brine o šumama. Kroz zajedničku poljoprivrednu politiku dajemo podršku ruralnom razvoju i podržavamo održivo gospodarenje šumama te brinemo o radnim mjestima.

Proizvodnja bio baziranih proizvoda podrazumijeva niz mogućnosti za R&D i primjenu inovacija, jer se ovaj sektor budućnosti rađa na inovacijama i novim znanjima. Cilj je postići fossil free društvo, koje će koristiti u velikoj mjeri bio-proizvode i bio-energiju, a EU bi narednih desetljeća mogla financirati njihov razvoj, rekao je Darko Prodan, predsjednik Klastera i vlasnik tvrtke Cedar, koja u Vrbovskom realizira investiciju od 70 mil. EUR u preradu drva. Bio sektor može dati važan doprinos ruralnom razvoju i resursnom pristupu, kako bi se stvorio novi lanac dodane vrijednosti, jer otpad više nije smeće, posebno ne biološki otpad iz kojeg se može proizvesti energija ili dobiti vrijedne sirovine, čime možemo ”pozeleniti” okoliš, zaključio je Prodan, koji je ujedno i ulagač u proizvodnju bio-goriva u Karlovačkoj županiji.

Šume su pluća planeta te moraju biti u fokusu brige EU i država članica, rekla je Silvija Zec, tajnica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Obzirom da ne postoji zajednički financijski okvir, potrebi su učinkoviti modeli za financiranje povezanih aktivnosti u šumarstvu, odnosno bio usluga, poput protupožarne zaštite ili razminiranja. Hrvatska ima naknadu za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ), koja pokriva navedene aktivnosti, čiji bi trošak inače pao na teret jedinica lokalne samouprave ili države. Važan je doprinos ovog zelenog poreza za uklanjanje mina, ali i za gospodarenje privatnim šumama, stoga ga treba zadržati, istaknula je Zec.

Uslijed depopulacije Hrvatske, koja je posebno izražena u ruralnim krajevima, drvna industrija i na šumi bazirani sektor, koji u Hrvatskoj zapošljavaju preko 50.000 ljudi, čimbenik su zadržavanja stanovništva i opstanka ruralnih krajeva, rekao je okupljenim parlamentarcima Raoul Cvečić Bole, predsjednik Hrvatske udruge biomase-CROBIOM i vlasnik tvornice peleta Energy Pellets iz Delnica. U ruralnim krajevima, gdje je na raspolaganju sve manje radnih mjesta, drvna industrija jedan je od rijetkih investitora, rekao je Cvečić te naglasio kako je proizvodnja drvne biomase na osnovi lokalne sirovine put koji treba strateški odrediti i poticati, a to se može napraviti i smanjenom stopom PDV-a kao što to rade druge članice EU. Očekujemo podršku nacionalnih i EU institucija oko veće upotrebe OIE, odnosno peleta posebice u javnim objektima, poput škola, vrtića ili vojarni, zaključio je Cvečić. 

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Krunoslav Jakupčić izvijestio je Odbor o stanju u šumarstvu u Hrvatskoj, koje ima dugogodišnju tradiciju održivog gospodarenja, odnosno preko 250 godina organiziranog upravljanja šumama. Gospodarimo s 1,7 mil. ha šuma i šumskog zemljišta, a naš je cilj da šume sutra vrijede više nego danas. Hrvatskoj će trebati novi kadrovi u zelenim poslovima, rekao je Jakupčić te pozvao zastupnike na bolju suradnju oko mobilnosti stručnjaka. Predlažem vam da zajednički osmislimo platformu za razmjenu najboljih šumarskih praksi i stručnjaka, zaključio je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma.

Dijana Vuletić iz Hrvatskog šumarskog instituta je predstavnicima Odbora iznijela brojne istraživačke aktivnosti Instituta te je pozvala EU tijela na uvažavanje lokalnih posebnosti prilikom kreiranja programa za EU financiranje, obzirom da su se do sada rijetko otvarali programi u kojima su naši subjekti mogli imati ulogu vodećih partnera. Hrvatska znanstveno-istraživačka zajednica prati svjetska događanja na području R&D-a, ali nam je potrebno dodatno iskustvo i izvori financiranja, zaključila je Vuletić.

O problemu mina rijetko se govori na razini Europske unije, a zaboravlja se da je danas, u 21. stoljeću, u središtu Europske unije u ovom slučaju u Hrvatskoj, zbog zagađenosti minama još uvijek ograničena sloboda kretanja i da bilježimo mnogobrojna smrtna stradanja stanovništva, rekla je na početku svog obraćanja Ivana Mezak, direktorica Sektora komercijalnih poslova Hrvatskih šuma. Samo u Hrvatskoj je 38.000 ha šuma pod minama. Proces razminiranja je spor i skup. Potrebno je 600 mil. EUR za potpuno uklanjanje mina, rekla je Mezak, te zatražila potporu EU administracije oko rješavanja ovog gospodarskog i socijalnog problema o čemu su Hrvatske šume već govorile u Bruxellesu u srpnju ove godine.

 Prisutnima se obratio Zvonimir Novak, predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti prehrambeno prerađivačkog sektora. Naglasio je kao je bio-gospodarstvo budućnost, a za njegov razvoj potrebna je intenzivnija mulitsektorska i multiklasterska suradnja, a razvoj novih bio proizvoda neće doći bez većeg angažiranja R&D zajednice i bezrezervne podrške nadležnih institucija.

Prisutni eurozastupnici su pohvalili aktivan i otvoren pristup predstavnika na šumi baziranog sektora od kojih su na ovom sastanku saznali vrijedne informacije. Postoji mogućnost da se razminiranje potakne kroz razne EU programe solidarnosti, rekao je slovenski zastupnik Franc Bogovič. Mi smo na vašoj strani, dodala je njemačka zastupnica Ulrike Müller naglasivši i sve aktualniji problem oko odredbi programa NATURA 2000, s napomenom kako Hrvatska treba čim više koristiti programe poput ERASMUS +. 

Belgijski zastupnik Marc Tarabella šokiran je činjenicom da se u srcu Europe nalaze ovako velike površine pod minama, jer je prethodnih godina bio u posjetima nekim izvan europskim zemljama poput Vijetnama i Lagosa, gdje se uvjerio u strašne posljedice na miniranim područjima. Mi kao Odbor trebamo poduzeti odlučne mjere i jednom trajno riješiti ovaj problem koji nije samo hrvatsko, nego prvorazredno europsko pitanje. Možda možemo predložiti izmjene programa Ruralnog razvoja i jednokratno namaknuti sredstva za rješavanje ovog važnog izazova, zaključio je Tarabella. 

Podrška hrvatskim bio-baziranim sektorima nastavit će se u Bruxellesu, jer nema sumnje kako upravo bio bazirani sektori mogu dodatno ojačati ulogu prirodnih resursa te znanstveno-istraživačke zajednice i uspješno promovirati proizvodnju bio-polimera, bio-lijekova, bio-goriva ili bio-hrane. Također treba istaknuti nezanemariv utjecaj na razvoj ruralnih područja i zadržavanje stanovništva. S druge strane, Hrvatska treba početi smanjivati ovisnost o fosilnim gorivima te potaknuti brži razvoj lokalnih zajednica i otvaranje zelenih radnih mjesta, zaključeno je na skupu. 

 

 

Komentiranje nije dozvoljeno.