Prema podacima vodećih hrvatskih izvoznika u arapske zemlje, prije svega u Egipat, hrvatska bukva je i dalje nekonkurentna i preskupa u usporedbi sa sličnim sortimentima iz zemalja regije, a glavna konkurencija su rumunjske tvrtke koje bukvu plasiraju bez ikakvih uvoznih carina, budući da je Rumunjska članica EU. Hrvatska još uvijek nema potpisani trgovački sporazum s Egiptom kojim bi se našim izvoznicima smanjili ulazni troškovi na to važno tržište, koje je u ovom periodu, ali i u protekle dvije godine, tijekom najsnažnijeg razdoblja svjetske krize jedino pokazivalo znakove stabilnosti i koje je, možemo naglasiti, spasilo mnoge hrvatske prerađivače bukve. Osim hrvatskih izvoznika bukove građe, na tržište arapskih zemalja pojačano izvoze i skandinavske zemlje, posebice sortimente četinjača čiji su izvoz u protekloj krizi udvostručili. Unatoč činjenici da je to tržište pokazivalo znakove dobre konjunkture, mnogi hrvatski pilanari nisu uspjeli zadržati kontinuitet isporuka bukve za Egipat jer se na tom tržištu može uspjeti logikom većeg obujma proizvodnje i proizvodne specijalizacije. U ovom trenutku posebno su ugroženi prerađivači bukve iz prebornih šuma koji se žale na neprimjerene promjere i veliki stupanj osrčenosti kod bukovih trupaca. Hrvatsko tržište bukve svakako je u padu, a trgovci procjenjuju da je ove godine plasirano na tržište prebora oko 30% manje bukovih trupaca u odnosu na ranija razdoblja, posebice prije 2008. godine. Trgovci drvom ističu da je objektivna komparacija cijena domaće bukve nemoguća zbog primjene JUS normi, odnosno prepisanih HR normi a ne europskih normi. Zemlje EU koriste ABC norme za oblo drvo, dok se u zemljama bivše države i dalje koristi klasifikacija trupaca prema prvoj, drugoj i trećoj klasi pa se provođenjem usporedbe ova dva standarda uspoređuju «kruške i jabuke». Pomalo je neobično da se u jeku ulaska u EU i prihvaćanjem cijeloga paketa zakona i europskog aquis communitare ne postavlja pitanje primjene europskih normi koje se dugoročno neće moći izbjeći. Slično kao sa CE znakom za parket, prozore i vrata koji je od ove godine postao obvezatan i tvrtke bez njega ne mogu izvoziti u EU. Želimo li prodavati na jedinstveno europsko tržište robu moramo označavati na identičan način poput drugih članica EU. U tom slučaju bilo bi moguće po kvaliteti i cijeni izvršiti striktnu usporedbu bukovih trupaca prema cijeni i kvaliteti te objektivno utvrditi da li je bukva u Hrvatskoj precijenjena ili podcijenjena. Za sada pouzdano znamo da je tržište bukve u znatnom padu.