ARHITEKTONSKI FAKULTET POZIVA DRVNU INDUSTRIJU NA DOSTAVU MATERIJALA: Dogovoreno uključivanje drvnih proizvoda u projektiranje obnove!

Jedno od glavnih pitanja obnove je kako će ona izgledati, odnosno koja vrsta gradnje i graditeljskih materijala će se izabrati. O svemu tome vode se intenzivne konzultacije u Vladi RH te kroz nadležne institucije, kao i kroz konzultacije sa strukovnim asocijacijama, komorama i kroz akademsku zajednicu. Hrvatska drvna industrija je iskazala spremnost za veće uključivanje u izgradnju kuća te obnovu domova i javnih objekata, a sukladno tome održani su sastanci s ministrom Darkom Horvatom te sa sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu.

Na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu jučer je održan radni sastanak s ciljem rasprave o mogućnostima za veće korištenje drva u obnovi postresom stradalih područja, a temeljem namjere Vlade RH da se projektiranje povjeri vodećim znanstvenim institucijama. Na sastanku su osim dekana prof. dr. sc. Bojana Baletića i prodekana izv. prof. dr. sc.  Zorana Veršića sudjelovali i predstojnici katedri i zavoda koji će biti uključeni u projektiranje tipskih objekata. Neslužbeno se ističe kako će vrlo vjerojatno objekti biti površine 55m2, 70m2 i 85m2, s cijenom koštanja „ključ u ruke“ do 1.000 EUR/m2.

Predstavnici drvoprerađivačkog sektora (Lokve, Požgaj Grupa, Bjelin, Spačva, Centrometal te Hrvatski drvni klaster i Crobiom) iznijeli su stajališta vezano uz vrste drvnih proizvoda, potencijal i raspoložive količine proizvoda, ističući kako je obnova na području Banovine ujedno i prilika da se na nacionalnoj razini ponovno afirmira gradnja drvom i po mogućnosti veće korištenje drvnih materijala i drvnih goriva. Naime, tradicionalne drvene kuće na tom području su pokazale veliku otpornost na potrese još kroz niz podrhtavanja tla tijekom 19. stoljeća, a zanimljivo je kako većina kuća, pa i tradicionalne katnice od drva nisu u prosincu završile s većim oštećenjima, unatoč činjenici što je većina takvih objekata stara preko stotinu i više godina.

ZAKLJUČCI

  • U obnovu stradalih područja potrebno je uključiti drvo i drvne proizvode, posebice zbog ekoloških i CO2 učinaka, energetske učinkovitosti i niza europskih politika koje favoriziraju uporabu drva u graditeljstvu. Predstavnici drvoprerađivačkog sektora i Arhitektonskog fakulteta dijele stajališta kako je gradnja drvom sve popularnija na globalnoj razini i kako u Hrvatskoj postoje lijepi primjeri tradicijske gradnje drvom.
  • Tvrtke unutar drvne industrije će žurno dostaviti tehničke materijale, specifikacije i raspoložive kapacitete (prospekti drvenih kuća, ali i konstrukcijskog materijala, ploča, drvenih pročelja, podova, prozora, vrata te namještaja) direktno na Arhitektonski fakultet (prof. dr. sc. Mladen Jošić, josic@arhitekt.hr ili poštom na adresu: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fra Andrije Kačića Miošića 26, 10 000 Zagreb, +385 1 4639 222)

IZJAVE

Prof. dr. sc. Bojan Baletić, dekan Arhitektonskog fakulteta / Zaštita i karakteristike drvenih konstrukcija su jako napredovale. Ovdje je tema pokušati ponovno promovirati drvo i drvnu gradnju u području koje je bogato drvom, ima šume, pilane i niz malih proizvođača koji se mogu uključiti. Htjeli bismo da se iskoristi sav taj potencijal i da se uključi drvna industrija te da na taj način napravimo stepenicu više u promociji drva.

Dominik Birt, Bjelin / Naša grupacija je zainteresirana sudjelovati u obnovi, kao i većina drvne industrije. Spremni smo i imamo domaći proizvod koji je postojan i dokazan širom svijeta i očekujemo kako će nam se pružiti prilika u prezentaciji njegovih tehničkih karakteristika. Možemo biti partneri u razvoju tih novih projekata za obnovu potresom pogođenih područja.

Mladen Renato Martinac, Centrometal / Osim o gradnji drvom, razgovaralo se i ugradnji sustava grijanja na pelet i druga zelena drvna goriva, koja su ekonomičnija, efikasnija i ne zagađuju okoliš. Sada se izvozi 85 posto peleta, a samo 15 posto ostaje u Hrvatskoj. To trebamo preokrenuti, zainteresirani smo za opremanje stambenih kuća, ali isto tako i javnih objekata u obnovi, posebice u Zagrebu.

 

Comments are closed.