Prema podacima Europskog udruženja proizvođača laminatnih podova (EPLF), 2010. godina je druga najbolja do sad. Uspješnija je bila tek 2007. kada se prodal 500 mil. m2, dok se 2010. prodalo 478 mil. m2. Na tradicionalnom zapadnoeuropskom tržištu porasla je prodaja za skoro 5% na 299 mil. m2 (2009: 285 mil. m2). U Njemačkoj je prodano 83 mil. m2 što je za 2 mil. manje manje nego 2009. no i dalje predstavlja najveće europsko ali i zapadnoeuropsko tržište. Na drugom mjestu je Turska (prema EPLF Turska se ubraja u zapadnoeuropsko tržište), slijedi Francuska, Velika Britanija i Nizozemska. Porasla je i prodaja laminatnih podova u istočnoj Europi. Poljska, Rusija i Rumunjska, najpotentnija tržišta u ovom dijelu Europe, gotovo su dosegla godišnju količinu prije krize, a rastu prometi i u Americi i Aziji (Iran, Izrael, Kina). Proizvođači laminata za svoj se komad kolača bore niskom cijenom te novim print-tehnikama kojima se nastoje približiti prirodnim strukturama drva. Ove godine u trendu su drvni dekori jasena i brijesta, hrasta i oraha kojima se dodaju sive nijanse kako bi se postigao efekt starog drva.